JE LI vaše dijete izbirljivo ili jede s veseljem? Nedavna studija kategorizirala je djecu u nekoliko grupa kako bi objasnila njihovo ponašanje pri konzumaciji hrane.
Stručnjaci su bilježeći osam markera za osjetljivost na hranu - emocionalno prejedanje, uživanje u hrani, želju za pićem, reakciju na sitost, sporost u jelu, emocionalno nedovoljno jedenje i nervozu oko hrane - utvrdili da se djece mogu svrstati u četiri kategorije: pohlepna, izbjegavajuća, sretna i tipična.
Istraživači sa Sveučilišta Aston, Loughborough, Kings College London i University College London ispitali su 995 roditelja djece u dobi od tri do pet godina u Engleskoj i Walesu o prehrambenim navikama njihove djece.
Studiju objavljenu u časopisu Appetite proveli su kako bi pokušali otkriti koja djeca mogu biti izloženija većem riziku od razvoja nezdravih prehrambenih navika i prekomjerne težine.
Najviše djece spada u tipične konzumente
Samo je 16% djece svrstano u kategoriju izbjegavajuće djece, odnosno one koja su nervozna dok jedu. Utvrđeno je da ta skupina ima "značajno visoke razine nervoze oko hrane, osjećaja sitosti, sporosti u jedenju, kao i značajno niske razine uživanja u hrani".
Znatan broj djece (44%) uklapa se u tipične konzumente s prosječnim razinama svih osam markera, dok je 18% djece završilo u skupini sretnih konzumenata.
Čak 22% djece svrstano je u kategoriju pohlepne djece, koja su strastvena oko hrane. Tu skupinu karakterizira uživanje u hrani, brzo jedenje i izostanak reakcije na sitost. Takva djeca jela su više hrane i pokazala višu razinu emocionalnog prejedanja. Istraživači su primijetili da ovakva ponašanja u prehrani mogu dovesti djecu do prejedanja i debljanja na nezdrav način te zbog toga podatak da se u tu skupinu uklapa jedno od petero djece smatraju zabrinjavajućim.
Pretilost je ozbiljan problem
Stope pretilosti djece rastu alarmantnom brzinom i taj problem pogađa 20% djece i tinejdžera u SAD-u te 42% odraslih, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Hrvatska je sedma zemlja po pretilosti mladih od 39 zemalja Europe.
Ako se ne liječi, pretilost može dovesti do doživotnih zdravstvenih problema, uključujući apneju za vrijeme spavanja, visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2, rak, depresiju, pa čak i smrt.