LAGANJE je jedan od najčešćih izazova s kojima se roditelji susreću u odgoju djece. Bez obzira na dob, gotovo svako dijete će u nekom trenutku lagati, a roditeljima može biti teško razumjeti zašto to rade. Iako laganje često izaziva frustraciju i nesigurnost, važno je razumjeti da je to dio normalnog razvojnog procesa, a djeca obično ne lažu s lošim namjerama.
Razumijevanje razloga zbog kojih djeca lažu može pomoći roditeljima da reagiraju na način koji podržava učenje i razvoj, umjesto da izazove sukobe i nesporazume. Izdvajamo nekoliko najčešćih razloga zašto djeca lažu svojim roditeljima i savjete kako roditelji mogu reagirati kako bi smanjili laži i izgradili povjerenje u obitelji.
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih djeca lažu roditeljima jest strah od kazne ili negativnih posljedica. Djeca koja ne žele biti kažnjena ili se ne žele suočiti s posljedicama svojih postupaka često se odlučuju za laganje. To je posebno uočljivo u situacijama kada djeca prepoznaju da bi njihova ponašanja mogla biti kažnjena, poput loših ocjena, oštećenja stvari ili nepoštivanja kućnih pravila.
Uobičajeno je da djeca žele izbjeći neugodnosti, a strah od kazne može ih navesti da izmisle laži kako bi izbjegli suočavanje s posljedicama. Ovo je osobito česta pojava kod mlađe djece koja još nisu razvila sposobnost prepoznavanja ili razumijevanja dužnosti odgovornosti.
Roditelji mogu smanjiti laži povezane sa strahom od kazne stvaranjem sigurne atmosfere u kojoj će djeca osjećati da mogu biti iskrena bez straha od previše strogih kazni. Umjesto kažnjavanja, važno je usmjeriti se na objašnjavanje važnosti odgovornosti i posljedica ponašanja te ohrabrivanje djeteta da bude iskreno i priznaje svoje greške.
Djeca ponekad lažu kako bi izbjegla neugodne situacije ili sram, poput situacija u školi, kod prijatelja ili u obitelji. Na primjer, dijete može lagati o tome da je učinilo domaći zadatak kako bi izbjeglo neugodan razgovor s roditeljima ili učiteljima. Moguće je da djeca izbjegavaju istinu kako bi spriječila konflikt ili neugodne reakcije, poput kritike ili razočaranja.
Mnogi roditelji možda nisu svjesni da njihova reakcija na neugodne situacije može potaknuti dijete da laže. Ako dijete osjeća da je bolje lagati kako bi izbjeglo kaznu ili sram, ono će možda ponoviti takvo ponašanje. Ovo je osobito česta situacija u tinejdžerskoj dobi, kada djeca žele impresionirati vršnjake ili izbjeći kritiku.
Roditelji bi trebali ohrabrivati iskrenost i omogućiti djetetu da osjeća da nije strašno biti iskren, čak i kad napravi grešku. Osim toga, važno je smanjiti negativne reakcije koje mogu stvoriti napetost u obitelji, čime se omogućava djetetu da se osjeća sigurno u iznošenju svojih problema i izazova.
Ponekad djeca lažu kako bi privukla pažnju ili stekla priznanje od roditelja, učitelja ili vršnjaka. Moguće je da dijete izmisli priče o svojim postignućima, prijateljima ili iskustvima kako bi izazvalo divljenje ili pokazalo da je bolje nego što zapravo jest. Takve laži obično su povezane s djetetovom željom da se osjeća voljeno i poštovano.
Djeca, posebno mlađa, mogu osjetiti potrebu za većom pažnjom i htjeti biti u središtu pažnje. Ako se osjećaju zanemareno ili neprepoznato, mogu smisliti laži kako bi se osjećala važnijima. Ovaj oblik laganja često se javlja kod djece koja su emocionalno nesigurna ili koja nemaju dovoljno samopouzdanja.
Ovaj oblik laganja roditelji mogu spriječiti stvaranjem okruženja u kojem se dijete osjeća voljeno i prihvaćeno bez potrebe za pretjerivanjem. Redovita pozitivna pažnja i pohvale za stvarne uspjehe mogu pomoći djetetu da se osjeća vrijedno bez potrebe za stvaranjem lažnih priča.