SHRINKFLACIJA, odnosno smanjenje gramaže proizvoda, nije novost u svijetu te joj proizvođači pribjegavaju već godinama. No, čini se kako je u posljednje vrijeme sve više zastupljena zbog utjecaja inflacije. Na policama u dućanima teško je pronaći proizvod kojem nije smanjena gramaža a da mu je cijena ostala.
Čokolada se otopila sa 100 na 75 grama
Tako se primjerice mijenjala gramaža čokolade sa 100 na 75, pa čak i 65 grama. Jogurt u čašici nekada je imao 200 grama, dok se danas na policama nalaze pakiranja od 180 grama. Jednako su pale i dječje kašice, a ništa bolje potrošači ne prolaze ni s tjesteninom pa danas pakiranje od 400 grama plaćaju jednako kao i pola kilograma istog proizvoda prije nekoliko mjeseci.
I nije to prisutno samo u prehrambenoj industriji već potrošači isto primjećuju i u farmaceutskoj. U kutijama lijekova i suplemenata više se ne nalazi isti broj tableta kao ranije. Proizvođači se nadaju kako potrošači neće uvidjeti razliku, a mnogi od njih koriste i jeftinije sastojke, zbog kojih se smanjuje kvaliteta proizvoda.
Ovim trikom se proizvođači koriste u cijelom svijetu. U Hrvatskoj smanjenje mase proizvoda iako cijena ostaje ista nije protuzakonito. Prema propisima, proizvođači su obavezni samo jasno i točno istaknuti gramažu. Na izmjene nisu dužni upozoriti kupce.
Francuska je jedna od prvih država koje su krenule u borbu protiv shrinkflacije kako bi zaštitile potrošače. Trgovci će morati obavještavati kupce o smanjenom pakiranju proizvoda koje ne prati odgovarajuće smanjenje cijena. "Stat ćemo na kraj takvoj praksi. (...) Želim obnoviti povjerenje potrošača, a povjerenje ide ruku pod ruku s transparentnošću", kazao je ministar financija Bruno Le Maire.
Vujović: Smanjili su čokoladu za 20 grama, a cijenu podignuli za 50 centi
S ovim potezom slaže se i Društvo za zaštitu potrošača u Hrvatskoj te se nadaju kako će Europska unija prepoznati potez Francuske, koji bi se, prema njihovom mišljenju, trebao preliti i na Hrvatsku.
"Definitivno ovo što je Francuska napravila pozdravljamo jer je to bilo jedino logično i pravedno za potrošače. Ako to bude išlo preko Europske unije pa da Francuska bude primjer, onda bi mogla Europska komisija narediti da to naprave i svi ostali. Iste stvari se događaju kod nas kao u Francuskoj i Poljskoj.
Proizvođači su smanjili čokoladu za 20 grama, a cijenu podignuli za 50 centi. To je definitivno nepoštena poslovna praksa koja im prolazi. Ali još ćemo vidjeti u kojem smjeru će ići Hrvatska", mišljenja je predsjednik Društva potrošača Igor Vujović.
Na pitanje radi li se o svojevrsnoj obmani javnosti Vujović je rekao:
"Oni nigdje ne objave promjene, ali kažu da bi svaki potrošač trebao proučiti ambalažu i vidjeti kolika je gramaža jer oni nemaju zakon prema kojem moraju djelovati. To definitivno nije pošteno prema potrošačima, kao što nije dobra ni takva poslovna praksa.
Pojedini potrošači nam javljaju kako su se zbog takvih promjena osjećali nasamareno i odlučili kupovati iste proizvode drugih proizvođača. No, ne bih rekao da je to masovno, više kukaju nego što biraju druge proizvode, pa se često i prilagode situaciji", kazao je.
"Inflacija ne opravdava takvo poslovanje"
Unatoč vladinoj mjeri i ograničavanju cijene proizvoda, pojedini proizvođači su uz pomoć par trikova izbjegli kontroliranje cijena. Neki su se koristili upravo smanjenjem gramaže proizvoda i redizajnom. Vujović opravdanje ne vidi u inflaciji.
"Inflacija ne opravdava takvo poslovanje. Energenti nisu rasli, struja, voda, ništa. Vlada je ograničila cijene i, ako je došlo do poskupljenja, to je bilo minimalno. Eventualno 10%, a vidimo da su proizvodi na policama poskupjeli za 50% do 60%.
Oni to opravdavaju povećanjem troškova, a ja ih pitam - kojih to troškova? To što su oni kupili krumpir od drugog trgovca za 3 eura pa nabiješ na 5, a kupac kupuje za 7 eura, to za mene nije inflacija, već prevara. To je čisto korištenje situacije i povećavanje cijena jer su to učinili njihovi konkurenti", objasnio je Vujović.
Profesor ekonomije u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Boris Podobnik smatra kako proizvođači nove gramaže uvode i za proizvode kojima je ograničena cijena kako bi izbjegli tu mjeru i tako povećali cijenu.
"To je marketinški i psihološki atak na potrošače kojima matematika nije jača strana. Naime, ako je recimo 100 g neke robe 10 eura, tada bi se očekivalo da je ugrubo 80 g zapravo 8 eura, premda je ipak nešto više jer manja pakiranja su uvijek skuplja.
Samo, ovu gornju elementarnu matematiku ne razumiju mnogi i to neki prodavači, kad je inflacija, koriste pa, umjesto da poskupe proizvod od 100 g, radije uvedu proizvod od 80 g i njega poskupe rapidnije, a kupac koji ne zna omjere nema osjećaj o poskupljenju jer je uvedena nova gramaža", govori profesor Podobnik.
Trgovac: To bi nam stvorilo dodatni trošak
Trgovci nisu pretjerano oduševljeni idejom da se Hrvatska poistovjeti s Francuskom te da se njima naredi označavanje proizvoda kojima su proizvođači smanjili pakiranje.
"To bi bio samo dodatni trošak za trgovca. Mi bismo se morali dodatno prilagoditi. Morali bismo promijeniti softvere i proces iznošenja robe na police. Tako da bi to za trgovca stvorilo dodatni trošak. Koliko bi to imalo benefita za građane, to ovisi o pojedincima. Moramo se odgovorno ponašati kada kupujemo neki proizvod i upoznati se s njim pomoću deklaracije.
Trgovci su tu neutralni i ne mogu utjecati. Mi od proizvođača nabavljamo robu pod uvjetima po kojima je oni proizvode. Dobijemo čokoladu koja ima svoju cijenu, na nju nadodajemo maržu, odnosno dodajemo državni PDV", rekao je Mirko Budimir, predstavnik malih trgovaca unutar HUP-a.
Profesor: Treba se jasno regulirati i penalizirati u slučaju prevare
Izvanredni profesor s Fakulteta ekonomije i turizma u Puli Dean Sinković upozorava kako zbog ovakvih pothvata proizvođači mogu izgubiti povjerenje svojih dugogodišnjih potrošača.
"To je korporativna strategija koja traje duže vrijeme, a, nažalost, nije pravilno regulirana. Te stvari bi se trebale jasno regulirati, mjeriti i penalizirati u slučaju prevara. Dok god nemamo takav sustav riješen, teško da će se zaustaviti.
To je nužno i neophodno, ako to ne napravimo, koliko god korporacije tvrdile da su društveno odgovorne, one će tu strategiju iskorištavati dokle mogu. Takav sustav smo kreirali i, da bismo to spriječili, treba postojati regulacija. Ako je to učinila Francuska koja ima jake institucije i zaštitu potrošača, ne vidim zašto ne bi i Hrvatska", zaključio je profesor Sinković.