Mamićeve crne liste su legalne

Foto: Hina 
Video: Dario Dalmacija, Index Arhiva 

"PRVI put se to dogodilo na utakmici protiv Sheriffa. Samo su nas odvojili sa strane i s papira nam pročitali članak 32. st. 7. Rekli su da organizator ima pravo onemogućiti ulaz bilo kome za koga ima saznanja da se protupravno ponašao. Od tada sam na crnoj listi, iako nisam kažnjavan", isječak je Indexove reportaže iz kolovoza 2012. godine, kada su se navijači Dinama, konkretno njihovo vodstvo, prvi put požalili na kršenje prava na maksimirskom stadionu.

Bio je to rani stadij šizofrenije koja će u dogledno vrijeme ovladati Dinamom. Zdravka Mamića i 200 sretnih obitelji koje je podigao unutar utvrda Maksimira na redovnoj bazi čuvaju stotine policajaca. Ulaz je strogo kontroliran, crne liste praksa su i za novinare, a jezgre navijača isprogramirane su i izbačene na cestu, da tamo rješavaju svoje opasne borbe.

Svaka tribina Maksimira danas vodi svoju politiku, a logoraški štih upotpunjuju prestravljeni igrači, odsječenih udova u ključnim domaćim utakmicama. Cijela ta predstava prilično nas košta, a ne izgleda nimalo društveno vrijednom. Štoviše, godinama se kalkulira s ustavnošću odredbe popularnog Zakona o navijačima iz spornog članka te se ispituje odstupa li od presumpcije nevinosti. Pitanje se aktualiziralo nakon što je dijelu navijača koji su prekinuli bojkot i vratili se na sjevernu tribinu protiv Osijeka zabranjena kupovina ulaznica za Salzburg. Veliki broj nepodobnih pojedinaca tvrde da nikada nisu osuđivani po spornom zakonu, no Dinamo je objasnio da upravo sukladno zakonu mogu zabraniti ulaz svakom pojedincu za kojeg raspolažu saznanjima da se ranije protupravno ponašao. Jednostavnije rečeno, svakome tko im je sumnjiv. Može li se nekoga smatrati kriminalcem prije nego je osuđen? Zakon takvu varijantu omogućuje, a Dinamo i Zdravko Mamić obilato koriste.

On vlastitim zapažanjem ili zapažanjem svojih redara ima pravo ustanoviti da se netko ranije protupravno ponašao i zabraniti mu pristup stadionu. Također, o ranijem protupravnom ponašanju pojedinca Mamića je dužan obavijestiti Hrvatski nogometni savez, matica njegove vlasti. Ovo nije paranoja nekog antimamićevca, već zaključak izvučen iz tumačenja Zakona o navijačima koje je Index nakon dugog inzistiranja isposlovao od nadležnih institucija, preciznije od Policijske uprave zagrebačke! Njihov detaljan odgovor u slovo se poklapa s tumačenjem koje je navijačima putem mejla poslao Krešimir Antolić, bivši policajac i aktualni maksimirski šef sigurnosti. Navijači su Antolića kontaktirali mejlom, kako bi doznali imaju li pravo na kupnju ulaznice. Groteskna procedura rezultirala je Antolićevom porukom da klub nije ograničen policijom i sudovima prilikom dodjeljivanja statusa izgrednika i uskraćivanja prava pojedincu da kupi ulaznicu za javno okupljanje na gradskom stadionu.

Ovu Dinamovu praksu policija je u potpunosti opravdala i time otvorila posve nova pravna pitanja za pojedince koji vide ugrozu svojih ustavnih sloboda. Nadležna tijela Indexu su objasnila da izvori saznanja o ranijem protupravnom ponašanju nisu i ne moraju biti ograničeni samo na policiju i sudove te nisu vezani čak ni uz činjenicu da li je protiv neke osobe podnesen optužni akt, dakle do takvih saznanja organizator sportskog natjecanja između ostalog može doći i vlastitim zapažanjima ili kroz zapažanja zaštitarske i redarske službe.

"U vezi upita provodi li se zakon na Maksimiru u praksi u suradnji kluba s policijom, obavještavamo vas da u primjeni odredbi čl. 32. st. 7. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima organizator postupa samostalno i u tom pogledu nije vezan nikakvim prethodnim odobrenjem od strane policije", odgovor je iz PU zagrebačke, uz pojašnjenje da sudovi zbirke podataka navijača sa zabranom prosljeđuju u HNS, koji ih je potom dužan dostaviti klubovima organizatorima.

Ekskluzivni tumač Dinama i policije 

Mnogi pravni stručnjaci, poput Ljube Pavasovića Viskovića, u Maksimiru vide potpuno ismijavanje zakona, dok pravnica Martina Perenčević smatra da bi Dinamo svakako trebao javno objaviti odredbe prema kojima sastavlja svoje "crne popise". Profesor ustavnog prava Branko Smerdel više je puta kritizirao odredbe Zakona o sprječavanju nereda na stadionima, koji je u jednoj fazi propisivao i oduzimanje putovnica. Odredbe spornog članka prema tvrdnjama pojedinih zainteresiranih strana već su bile na ispitu ustavnosti, sud ih je odbacio ali uz tumačenje da primjene ovlasti iz Zakona o navijačima daju MUP-u i visokim prekršajim sudovima posebno značenje u preventivi opasnog ponašanja vezanog uz sportska natjecanja. To bi značilo da Dinamo potpuno drugačije tumači isti zakon i izjednačuje se s nadležnim tijelima. 

>>> Što mogu poduzeti pojedinci koji smatraju da s im prava ugrožena? Pogledajte u Indexovom videu.

Odgovor Krešimira Antolića (Dinamo) 
GNK DINAMO ima personaliziranu prodaju ulaznica za svoje sportske priredbe, što podrazumijeva predočavanje osobnog dokumenta kod kupnje ulaznica. Radi lakšeg izvršenja obveza koje kao organizator imamo prema Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, mi smo ustrojili vlastitu zbirku podataka, iz koje je vidljivo tko je bio na određenoj nogometnoj utakmici i na kojoj tribini. Naime, članak 32. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima regulira koje obveze imamo kao organizatori u smislu distribucije ulaznice. Tako mi prema stavku 7. tog članka imamo dužnost odbiti prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi za koju raspolažemo saznanjima o ranijem protupravnom ponašanju. Isto tako, dužni smo poduzeti mjere za onemogućavanje pristupa na prostor sportskog objekta toj osobi.
Pojam RASPOLAGANJE SAZNANJIMA O RANIJEM PROTUPRAVNOM PONAŠANJU nije vezan činjenicom da li je nekoj osobi izrečena zaštitna mjera ili mjera opreza jer je postupanje prema takvim osobama regulirano stavcima 5. i 6 istog članka. Izvori tih saznanja nisu niti trebaju biti ograničeni samo na redarstvene vlasti i pravosudna tijela te nisu vezani niti uz činjenicu da li je protiv neke osobe podnesen optužni prijedlog za neki od prekršaja. Do takvih saznanja, mi kao organizatori sportskog natjecanja možemo doći vlastitim zapažanjem, prvenstveno kroz sustav stadionskog video nadzora ili kroz primjenu zakonskih ovlasti koje ima ustrojena redarska služba.
U primjeni ovog stavka postupamo samostalno i nismo vezani nikakvim prethodnim odobrenjem od strane policije. Napominjemo da sukladno odredbi članka 32. stavka 4. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, pravomoćne odluke o prekršajima u kojima je izrečena zaštitna mjera prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima nadležni sud između ostalog dostavlja nacionalnom sportskom savezu koji je o tome dužan obavijestiti organizatora sportskog natjecanja. Podaci o takvim osobama sadržani su u posebnoj zbirci podataka, koja se koristi jedino u svrhu odbijanja prodaje ili dodijele ulaznica. Temeljem svega navedenog, i apsolutno u skladu s hrvatskim Zakonima i pravilnicima HNS-a i UEFA-e donijeli smo odluku o odbijanju prodaje ulaznica osobama koje su grupno i bez iznimke činili protupravna ponašanja na sjevernoj tribini Maksimira, na našoj utakmici s Osijekom.
Odgovor PU zagrebačke 
Vezano za vaš upit u kojem tražite da vam "objasnimo funkcioniranje" čl. 32. st. 7. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima u praksi iznosimo sljedeće:
- sukladno citiranom članku Zakona razvidno je da organizator sportskog natjecanja ima pravo i dužnost odbiti prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi za koju raspolaže saznanjima da se ranije protupravno ponašala te je također dužan poduzeti mjere za onemogućavanje pristupa na prostor sportskog objekta toj osobi. Takva praksa je u skladu sa Zakonom o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima
- pojam "raspolaganje saznanjima o ranijem protupravnom ponašanju“ nije vezan činjenicom da li je nekoj osobi izrečena zaštitna mjera ili mjera opreza jer je postupanje prema takvim osobama regulirano stavcima 5. i 6. istog članka Zakona a kao što je razvidno iz odgovora koji ste zaprimili adresat se niti ne poziva na odredbe tih stavaka Zakona. Izvori saznanja o ranijem protupravnom ponašanju nisu i ne moraju biti ograničeni samo na policiju i sudove te nisu vezani čak ni uz činjenicu da li je protiv neke osobe podnesen optužni akt, dakle do takvih saznanja organizator sportskog natjecanja između ostalog može doći i vlastitim zapažanjima ili kroz zapažanja zaštitarske i redarske službe
- u vezi upita kako navodite o takvoj "praksi kluba u dogovoru s policijom“, obavještavamo vas da u primjeni odredbi čl. 32. st. 7. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima organizator postupa samostalno i u tom pogledu nije vezan nikakvim prethodnim odobrenjem od strane policije
- sukladno odredbi čl. 32. st. 4. Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, pravomoćne odluke o prekršajima u kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim sportskim natjecanjima sud između ostalog dostavlja nacionalnom sportskom savezu koji je o tome dužan obavijestiti organizatora sportskog natjecanja

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.