Foto: Hina
ZAGREBAČKI gradonačelnik Milan Bandić rekao je u četvrtak kako je dokument "Analiza stanja u zagrebačkom sportu" o kojemu su, na njegov prijedlog, raspravljali zastupnici na tematskoj sjednici Gradske skupštine, možda i trebao biti precizniji i kvalitetniji, no to, rekao je, ionako nije sportska strategija, čije je donošenje najavio.
"Za saniranje stanja u zagrebačkom sportu bitne su tri stvari - sportska kultura, sportska infrastruktura i sportski uzori", rekao je Bandić na sjednici Gradske skupštine.
Bandićeva petoljetka
Priznao je da su trebali biti precizniji i kvalitetniji u analizi, te do kraja godine najavio donošenje Strategiju razvoja zagrebačkog sporta od 2015. do 2020. godine. Tu strategiju trebalo bi izraditi zajedničko povjerenstvo od skupštinskih zastupnika, nadležnih gradskih ureda, predsjednika vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora te, kako je rekao, svih koji se zalažu za bolju budućnost zagrebačkog sporta.
U Zagrebačkom sportskom savezu danas 27 ljudi radi isti posao kojega je prije obavljalo njih 107, objekte na Silbi smo spasili od privatnog marifetluka, bazen na Sveticama dovršit ćemo do kraja godine i urediti sjevernu i zapadnu tribinu Maksimirskog stadiona, obećao je Bandić. "Bio bih najsretniji kad bi mogli otkupiti Arenu Zagreb do konca godine, no teško ćemo to realizirati jer novca nema", dodao je.
Bandić opet obećao "spasiti" Mladost kao Cibonu
Rekao je i kako nitko ne želi biti grobar sportskih klubova, pa će Grad pomoći i klubu Mladost, kao što su pomogli i Ciboni. "Bio bih sretniji da imamo pet, šest sportaša među zastupnicima jer bi bili uvjerljiviji u svojim istupima", kazao je Bandić i poručio stranačkim čelnicima da na izborne liste stavljaju i ljude koji su u sportu nešto napravili.
Zastupnici su mu poručili da od toga neće biti ništa sve dok se više od 50 posto djece u Zagrebu ne bude bavilo sportom.
Analizu stanja u zagrebačkom sportu zastupnici su primili na znanje, a prihvatili su prijedlog izdvajanja vrhunskih sportskih klubova iz Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba.
Na sjednici je bila i potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Morana Paliković Gruden, koja je označila tri vrste problema u sportu. Prvi se tiču edukacije jer je, kazala je, nasušna potreba kontinuirano educirati trenere, suce i stručnjake za održavanje i gradnju sportskih objekata.
Druga vrsta problema odnosi se na suradnju između države i lokalnih zajednica da se dobije isprepletenost između programa. "Da bi se to moglo ostvariti država mora uspostaviti nacionalnu politiku za sport i obavezati to umrežavanje lokalnih situacija i financiranja zajedno sa državnim financiranjem", rekla je.
Treće je, po riječima Paliković Gruden, ostvarivanje suradnje sa svim dionicima koji relevantno utječu na razvoj sporta. "Danas ta suradnja nije tako blistava i u tom smislu u ime Olimpijskog odbora stvarno želim da surađujemo. Zagreb je u tom smislu najznačajnija lokalna zajednica u Hrvatskoj. Mislim da mi moramo dobiti sinergiju između onoga što radi Zagreb kroz javne potrebe u sportu i Hrvatski olimpijski odbor kroz svoju strategiju koja je već definirana do 2022. godine", istaknula je Paliković Gruden.
Analiza koja to nije
Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine promašenom su u četvrtak nazvali tematsku sjednicu o zagrebačkom sportu, ocjenjujući potcjenjivačkim da u dokumentu koji prikazuje analizu stanja sporta u gradu nema ni riječi o održavaju sportskih objekata, načinu trošenja sredstava, a u Skupštini nema ni jednog predstavnika nogometnog ili košarkaškog saveza.
Potpredsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić (HDZ) rekao je kako ne vidi razloga za sazivanje tematske sjednice ako je u zagrebačkom sportu sve tako dobro kao što tvrde pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić i potpredsjednica Gradske skupštine Jelena Pavičić Vukičević (Lista Milana Bandića).
Dokument samo nosi naziv "Analiza stanja zagrebačkog sporta", a u njoj je "možda slučajno ispuštena organizacijska i materijalna devastacija zagrebačkog sporta", kazao je. A upravo to se, tvrdi Mikulić, dogodilo likvidacijom Zagrebačkog sportskog saveza, kao i trgovačkog društva Centar u vlasništvu tog saveza koji je, po njegovom mišljenju, bio dobro organizirana udruga.
Podsjetio je i na Sportsko-rekreacijski centar Silba koji je prodan Zagrebačkom holdingu. "Bila je procjena u vrijednosti 15 milijuna kuna, a, zamisli čuda, prodan je Holdingu za osam milijuna kuna", istaknuo je Mikulić.
U ime Kluba HDZ-HSP AS-BUZ, predložio je da se zaduže Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport i Sportski savez grada Zagreba da za proračun za iduću godinu izrade prijedlog izdvajanja vrhunskih sportskih klubova od strateškog interesa za Grad Zagreb iz Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba te predlože model njihovog daljnjeg praćenja i financiranja. Predložio je i da se do sjednice u srpnju sastavi rješenje za podmirenje dugovanja pojedinih sportskih klubova.
"Ako nećemo imati zaključke koji će nas sutra obvezivati na nešto, to onda nije dobro. Mislim da temu treba razgoliti do kraja, reći ono što jest i zajednički probati naći neko rješenje za sport u gradu Zagrebu", poručio je Mikulić.
Bernardić citirao Dražena
Potpredsjednik Skupštine Davor Bernardić (SDP) rekao je kako ne vidi cilj prema kojem ide zagrebački sport - je li cilj imati rezultate u vrhunskom sportu sa spoznajom da, kao mala zemlja, nikada nećemo imati klubove kako što su Manchester United ili Real Madrid, ili je cilj omogućiti svakome djetetu da primi loptu ili neki drugi sportski rekvizit bez obzira na debljinu novčanika njihovih roditelja. "To je ključni izazov zagrebačkog sporta", ustvrdio je.
Bernardić ističe kako svakom djetetu treba omogućiti da se besplatno bavi sportom. "To pitanje ne treba rješavati neko drugi, nego mi. Na taj način postat će bolji sportaši, ali i bolji ljudi i tu su ključni temelji za sport mladih u Gradu Zagrebu", rekao je. Citirao je pritom Dražena Petrovića da je košarkaški talent respektirao do 16. godine, a onda se priklonio teškom radu.
Nezadovoljan je što su sa skupštinskog Odbora za sport uputili nadležnim službama u Gradskoj upravi gotovo 50-ak pitanja vezanih uz Analizu zagrebačkog sporta, a dobili su odgovor u tri rečenice da su ih "primili na znanje". "Kome je stalo? Što je naš cilj?", upitao je Bernardić te spočitnuo Gradskom uredu za obrazovanje, kultru i sport što Zagreb uspoređuje s lošijima umjesto s boljima, kako bi se vidjelo pravo stanje zagrebačkog sporta.
Bernardić kaže da tu postoji nekoliko ključnih pitanja - kako naći novu paradigmu razvoja sporta sa smanjenim sredstvima, kako riješiti pitanje dugova i načina funkcioniranja vrhunskih sportskih klubova poput KK Cibone, Vatrepolo kluba Mladost, Rukometnog kluba Mladost, Odbojkaškog kluba Mladost. Važno je razmotriti i kako okrenuti i iskoristiti prazne sportske kapacitete - Arene Zagreb, za koju Grad godišnje izdvaja 60 milijuna kuna i nedovršenog maksimirskog stadiona.
Cibonu smo spasili od stečaja i propasti, ali netko je ondje 'maznuo' 100 milijuna kuna
Predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) izrazio je nezadovoljstvo načinom na koji se troši novac građana za sport jer mu se, kaže, svakoga tjedna po jedna udruga tzv. malih sportova žali na svoj status. "Kad je riječ o upravljanju zagrebačkim sportskim objektima, neki od njih izgledaju kao da je bomba pala, poput Klake, a neki su se zadnji put obnavljali za Univerzijadu. Bazen na Šalati nije otvoren jer nije bilo klora. Pa je li to razlog?", upitao je Kosor, zanimajući se i što je s najvećom sportskom investicijom - Maksimirskim stadionom i mogućom privatizacijom GNK Dinama.
Naglasio je da, kao liberal, jest za privatizaciju kluba, ali ne i za to da stadion bude dio privatizacije jer je od građana i takav mora ostati, a tu je i uloženo više stotina milijuna kuna. "Cibonu smo spasili od stečaja i propasti, ali netko je ondje 'maznuo' 100 milijuna kuna. Pa što bi se sve dalo napraviti da imamo te novce..Pozivam Državno odvjetništvo da odradi svoj posao i da se to više nikada ne ponovi", istaknuo je Kosor.
Potpredsjednica Gradske skupštine Jelena Pavičić Vukičević rekla je, pak, kako je veseli da u Zagrebu djeluje preko 900 klubova u 70 saveza, više od 50.000 aktivnih sportaša i da svi oni dva puta godišnje prolaze sportske preglede u poliklinici, koja osigurava da naši sportaši mogu postići najbolje sportske rezultate.
Upozorila je da od 2010. dolazi do pada sredstva, a da, unatoč tome, sportaši postižu zavidne rezultate. "Prva rezanja pogodila su plaće trenera, mislim da su na egzistencijalnom minimumu i s tim se moramo pozabaviti, posebno kad je riječ o malim sportovima", rekla je te naglasila kako su oni vrlo važni i u motiviranju djece za bavljenje sportom.