Foto: Dario Dalmacija / Index
OBZIROM na ekstenzivno i posve nejasno tumačenje pojedinih članaka Zakona o sprječavanju nereda na sportskim borilištima, bilo je krajnje vrijeme da nadležne institucije odgovore na nagomilana pitanja o sastavljanju navijačkih "crnih lista" odnosno zbirki podataka.
Osim nadležnog ministarstva liste sukladno zakonu može sastaviti i klub organizator utakmice, temeljem vlastitog opažanja ranijeg protupravnog ponašanja pojedinca. To nam je danas na press konferenciju u Ravnateljstvu policije potvrdio i Krunoslav Borovec, načelnik Uprave policije.
Ravnateljstvo policije je poslalo Dinamu popis, ne PU splitska
Ravnateljstvo policije poslalo je u GNK Dinamo popis od 92 imena, a ne PU splitska. Ukoliko je GNK Dinamo rekao da je popis došao iz PU splitske, to nema veze s nama i morate pitati njih", rekao je Borovec i vratio se u vrijeme donošenja spornog zakona, popularno nazvanog Zakon o navijačima.
"Postoje tri zakonske osnove prema kojima se evidentiraju navijači. Prva jest pravomoćna sudska zabrana koja se odnosi na sve one kojima se zabranjuje dolazak na utakmice u zemlji i inozemstvu u trajanju od dvije godine. Drugi se odnosi na sve one koji se nalaze u bazi podataka koju vodi MUP, a odnosi se na sve one koji su počinili teže prekršaje te na recidiviste.
Organizator također može samoinicijativno uskratiti nekom pristup stadionu
Ono što je jako bitno ovdje napomenuti je to da tim pojedincima i organizator može uskratiti dolazak na stadion. U trećoj skupini su pojedinci koji ne moraju biti evidentirani nikada, ali na temelju trenutnog ponašanja koje policija uviđa na licu mjesta (utjecaj alkohola, vrijeđanje, droge), te ukoliko svojim ponašanjem daju naslutiti da će se isto nastaviti i poslije, mogu biti privedeni i zadržani u postoji do dva sata nakon utakmice", tvrdi Borovec.
"Evidenciju o ove tri skupine vodi isključivo Ravnateljstvo policije. Sve policijske jedinice na terenu pune našu bazu upisivanjem osoba i događaja koji su uslijedili. Na temelju tih podataka navijači su svrstani u tri kategorije", nastavio je Borovec.
Spomenute tri skupine jesu:
a) blaža protupravna ponašanja te koja ne pokazuju sklonost ponavljanju prijestupa
b) navijači koji na stadion dolaze alkoholizirani ili pod utjecajem droga
c) višestruki recidivisti
"U A kategoriji u Hrvatskoj trenutno su 2064 osobe, u kategoriji B 1811, a u kategoriji C 176 navijača. To nema veze sa sudskim zabranama, riječ je o evidenciji policije. Oni navijači koji trenutno imaju sudske zabrane, a riječ je o 172 osobne, svrstani su u policijskim kategorijama svrstani u A, B i C grupu. Svi oni koji u naredne dvije godine ne počine novo djelo, idu u nižu kategoriju ili se brišu s popisa.
Jako je važno istaknuti da se ne može dogoditi da u skupini C bude neka osoba koja nije nikad prije evidentirana, a potrebno je reći da neki od navijača koji se nalaze u skupini A i skupini B nisu više pod sudskom zabranom, odnosno ona im je istekla, no također im može biti onemogućen pristup stadionu. Dok neke osobe koje spadaju čak u kategoriju C mogu imati važeću zabranu.''
U subotu je na Maksimiru bilo sve po zakonu
Na naš upit zbog čega onda policija na Maksimiru nije privela neke od navijača s važećom zabranom, ako je takvih bilo, a rečeno je da jest, već ih je samo poslala za Split, Borovec je rekao da tu nije bilo ništa sporno, da se u tom trenutku nitko nije protupravno ponašao te da je sve napravljeno po zakonu.
Na naš upit o utakmici Dinama i Red Bulla, kada je mnogim navijačima zabranjena kupnja ulaznice odlukom kluba, Borovec je potvrdio ranija tumačenja Indexa. Famozne Dinamove crne krojene su sukladno zakonu.
"MUP za navedenu utakmicu nije poslao klubu popis imena s mjerom zabrane. Organizator ima to pravu sukladno zakonu".
Personalizacija ulaznica je ključ za borbu protiv huliganizma na stadionima
Borovec je komentirao i nerede na San Siru.
"Do njih je došlo jer je sustav personalizacije probijen. Talijani su u prodaju pustili kontingent ulaznica koji nije kontrolirala hrvatska policija. Nismo mogli napraviti kontrolu i usporediti s našim popisima", rekao je načelnik Uprave policije, pa je dodao:
''Personalizacija ulaznica u Hrvatskoj provodi se samo u dva slučaja, prvi je kada igra reprezentacija, bilo kod kuće ili vani, a drugi je kada GNK Dinamo na Maksimiru igra utakmice ocjenjene utakmicama visokog rizika.
Nažalost, kod nas je infrastruktura klubova u katastrofalnom stanju i zbog toga je gotovo nemoguće na pravi način provesti personalizaciju na adekvatan način. No, tek onda kad će svaka ulaznica imati ime, tek onda kad će svaki gledatelj sjediti na točno određenom mjestu, tada ćemo biti u mogućnosti iskorjeniti huliganizam s naših stadiona. Nije to samo naš stav, to je stav i Europske komisije i UEFA-inih inspektora, s kojima smo imali više sastanaka.''
I Ustavni sud je potvrdio ustavnost Zakona o navijačima
Na naše pitanje smatra li da se taj kontroverzni čl. 32. st. 7. Zakona o navijačima može preširoko tretirati te davati prevelike ovlasti policiji, konkretno, može li se dogoditi da neki navijač, koji nije evidentiran u toj bazi, a pri polasku iz Zagreba za Split nešto dobaci policajcima, bude zabilježen i u budućnosti mu bude zabranjen ulaz na stadion, Borovec je rekao:
''Ništa se u tom zakonu preširoko ne tumači, jer ovdje je riječ o borbi protiv huligana'', a onda je dodao da je od donošenja spomentog Zakona 2011. već podnesena jedna ustavna tužba, no Ustavni sud ju je odbacio što dovoljno govori o ispravnosti tog Zakona.