KAKO je propao jedan od najuglednijih hrvatskih nogometnih klubova, više nije niti važno. O tome će suditi državne institucije. Sada treba pronaći način kako spasiti Varaždin, a primjer i uzor ne treba tražiti daleko.
Projekt moćne Olimpije, na koji je utrošen velik novac za dovođenje kvalitetnih iskusnih pojačanja, nije uspio, glavni sponzor kluba je otišao, a iza sebe ostavio oko tri milijuna eura dugova. Olimpiji zbog toga nije odobrena licenca, proglašen je bankrot, ali Savez im je dopustio da odigraju sezonu 2004/2005 do kraja, prije nego što ih izbace u najniži rang.
"Hrvatski scenarij" upropastio najuspješniji slovenski klub: "Savez i Udruga prvoligaša nisu zaštitili Olimpiju"
Kako je došlo do toga da najuspješniji slovenski klub propadne i kako su se uspjeli vratiti u vrh slovenskog nogometa, ispričao je za Index direktor "nove" Olimpije Sanel Konjević.
"Te su sezone uvedena nova pravila kod licenciranja klubova. Tadašnja uprava kluba nije predala sve dokumente potrebne za licenciranje pa licencu nisu mogli dobiti. Problem je bio u raznim strujama u klubu, neki su tražili da se izbaci iz lige, a onda je bankrotirao. Savez i Udruga prvoligaša nisu zaštitili Olimpiju. Danas je nemoguće da se takvo što dogodi nekom klubu", počeo je Konjević objasnivši kako su to bili tek počeci uvođenja reda u licenciranje.
"Olimpija nije imala potporu Saveza jer bi se u suprotnom sve napravilo da ostane u ligi, ali u tom slučaju odjednom su se odlučili držati pravila kao pijan plota", dodao je Konjević. To je ono što se danas događa i u Hrvatskoj, a Varaždin je prva žrtva.
"Najgore je što su iz svojih liga izbačeni i svi omladinski sastavi koji su također morali krenuti iz najnižeg ranga. No, kada je izbačena Mura (2004.), izbačen je samo seniorski sastav", podsjetio je Konjević na tešku sudbinu ljubljanskog velikana i jedinog slovenskog kluba koji je nešto značio u nekadašnjoj jugoslavenskoj ligi.
Legende kluba, igrači i treneri volonteri u pet godina vratili klub u prvu ligu
Na temeljima starog kluba osnovan je novi - NK Bežigrad. Kako su se uspjeli tako brzo organizirati i vratiti u prvu ligu nakon samo pet sezona?
"Već je ranije postojala opozicija onima koji su krivci što Olimpija tada nije dobila licencu. Znali su posljedice i već su organizirali novi klub iste sezone kada su izbačeni. Prijavili su niz bivših prvotimaca, vratili su i klince, išlo se na kvantitetu da se napravi baza, a najviše su pomogle legende kluba poput Mirana Pavlina, Primoža Glihe te treneri koji su, kao i neki stariji igrači našli karijere u omladinskoj školi. Svi igrači su igrali bez ikakvih primanja, navijači su podržali novi klub od prvog dana kao nasljednika Olimpije, a medijska podrška bila je veća u 5. ligi nego do tada u prvoj".
Spas za klubove je u realnim ciljevima
Nakon dvije godine Olimpija je ponovo oživljena...
"Nakon dvije sezone, u trećoj ligi, klub je ponovo dobio pravo na Olimpijino ime i trofeje. Ime je bilo zaštićeno od strane jedne tvrtke koja je držala prava te je omogućila da ga dobije novi klub".
Postoji li neka formula za uspjeh Olimpije koja bi se mogla prenijeti na druge klubove u istoj situaciji poput Varaždina?
"Žao mi je zbog Varaždina, to je trofejni klub, u usporedbi s Dinamom i Hajdukom možda i treći klub u Hrvatskoj. Olimpija je imala sreću sa starim igračima koji su bili spremni pomoći klubu, raditi volonterski. Nije bilo ni pravog sponzora, a iako se čini lako pobjeđivati u nižim ligama, nije jednostavno biti prvi ni u 4. ni u 5. ligi. Treba planirati, sve je u tome, i na temelju toga što imaš treba postaviti realne ciljeve", objasnio je Konjević te nam otkrio koliko je zapravo situacija u Sloveniji slična onoj u hrvatskom nogometu.
Drugoligaši bježe od prve lige kao vrag od tamjana
"Kod nas u Sloveniji presudna je uloga Udruge prvoligaša, iz koje mi (Olimpija, op.a.) planiramo istupiti, a koja bi morala podržati klubove u marketinškom smislu. Klubovima koji ispadnu iz prve lige treba biti osigurana pomoć da se što prije može vratiti. Klubovi mogu jedne godine biti prvaci, a već sljedeće ispasti. Prošle sezone imali smo primjer da iz 2. lige niti jedan klub nije želio napredovati u viši rang jer znaju da će ih to financijski opteretiti. Razmišljalo se i o ligi s osam klubova. Na kraju je promaknuta Mura koja je sezonu završila na osmom mjestu 2. lige!", priča Konjević, inače dobar poznavatelj nogometnih prilika na području bivše Jugoslavije.
Ako želimo profesionalne klubove, treba nam regionalna liga
Je li spas regionalnog nogometa u regionalnoj ligi?
"Regionalna liga bila bi dobro rješenje za sve naše države. Treba napraviti jedno natjecanje koje će pokrivati veće tržište. Naši klubovi igraju zanimljive europske utakmice, kao i Dinamo i Hajduk, kao i klubovi u BiH i Srbiji, ali situacija bi bila drugačija na tržištu od 20 milijuna ljudi gdje ima više prostora za ideje. Da, sigurnost je veliko pitanje, ali to se može rješiti, kada bi došli novi mladi ljudi i svi zajedno bismo došli do rješenja. To je pravo rješenje ako želimo profesionalne klubove, drugo rješenje je privatizacija koja se mora napraviti, ali ne kao što je napravljena u Hajduku, to nije dobro", zaključio je Konjević.