Foto: Index
Boris Hanžeković bio je vrhunski atletičar prije 2. svjetskog rata. Rođen je u Slavonskoj Požegi 10. listopada 1916. Pri završetku pučke škole 1926. godine s roditeljima je preselio u Karlovac. U dječačkoj dobi Boris je plivao, trčao na školskim natjecanjima, isticao se brzinom, a zimi je klizao i skijao.
U Zagrebu je nastavio srednjoškolsko obrazovanje, ali i bavljenje sportom. Iako ne napušta u potpunosti plivanje i skijanje, prevladao je kod njega atletski poriv, pa se upisuje u atletski klub Concordija. Vrlo brzo postao je juniorski prvak države na 100, 200, 4x100 i 4x400 metara te na 110 metara prepone.
Nakon završene gimnazije upisao je studij prava na Zagrebačkom sveučilištu, ali i dalje napreduje u sportu, pa postaje članom seniorske reprezentacije Jugoslavije.
Preponaški prvak stradao u Jasenovcu
Svoj preponaški i sportski vrhunac Boris Hanžeković doživio je na Balkanskim igrama 1938. u Beogradu. Imao je tada nepune 22 godine, no u izravnom dvoboju na 110 metara prepone pobijedio je tadašnju sportsku legendu i vrhunskog preponaša, Grka Hristosa Mantikasa. Hanžeković je, pritom, sa 15.0 istrčao i novi nacionalni rekord, kojeg je tek 1952. srušio Stanko Lorger.
U ratnim godinama Boris Hanžeković napušta sport te kao antifašist ilegalno surađuje s Narodno oslobodilačkim pokretom u Zagrebu. Prilikom jedne racije u lipnju 1944. uhitila ga je ustaška policija i odvela prvo u zatvor na Savskoj cesti, a potkraj godine u logor Jasenovac. Koncem travnja 1945. logoraši su pokušali proboj iz logora, a među njih 80-ak koji su se uspjeli probiti bio je i Hanžeković. No, nadomak slobodi pokosio ga je smrtonosni rafal.
Od 1958. godine, kada je dvoboj Dinama i Mladosti izrastao u međunarodni atletski miting, utrka na 110 metara prepone trči se u spomen na Borisa Hanžekovića.