VATERPOLISTI Primorca iz Kotora će u idućoj sezoni regionalne Premijer lige protiv hrvatskih klubova igrati izvan Kotora, objavio je predsjednik kluba Siniša Kovačević. Problem je nastao nakon što su hrvatski klubovi, kao i reprezentacija, odbili igrati na bazenu Zoran Džimi Gopčević u Kotoru. Za hrvatsku stranu sporno je ime plivališta. Hrvatsko ministarstvo turizma i sporta donijelo je preporuku da hrvatski klubovi i hrvatska reprezentacija ne igraju u Kotoru.
Naime, bazen u Kotoru nosi ime Zorana Gopčevića, proslavljenog vaterpolista Primorca, kojeg hrvatska strana optužuje za ratne zločine u logoru Morinj, koji se nalazio u Boki kotorskoj. Konkretno, hrvatski vojnici i civili s dubrovačkog područja, koji su tijekom srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku bili zatočeni u Morinju, tvrde da je Gopčević tamo bio zapovjednik straže koji je ispitivao zatočenike te dopuštao vojnicima JNA i crnogorskim civilima da tuku zatočene Hrvate i da ih je poticao na to.
"Ovaj kompromis je rješenje za iduću sezonu, ali se nadam da će Crna Gora i Hrvatska riješiti ovaj problem, kako Primorac više ne bi bio žrtva politike"
"Bez pomoći države i Općine, VPK Primorac na čelu s predsjednikom Sinišom Kovačevićem, a nakon pregovora s Hrvatskim vaterpolskim savezom, pronašli su rješenje za odigravanje utakmica Premijer lige u sezoni pred nama. Primorac će tako biti domaćin na nekom od crnogorskih bazena izvan Kotora, dok će hrvatski predstavnici igrati utakmice protiv Primorca na neutralnim terenima u Hrvatskoj. Mislim da je ovo maksimum koji smo mogli postići.
Pronašli smo sportsko rješenje i u razgovoru s predsjednikom Upravnog odbora Regionalne vaterpolo lige i potpredsjednikom HVS-a Pericom Bukićem dogovorili da pet utakmica protiv hrvatskih klubova Primorac odigra na neutralnom bazenu u Crnoj Gori, a isto tako i da hrvatski predstavnici igraju utakmice na neutralnim bazenima u Hrvatskoj. Ovaj kompromis je rješenje za iduću sezonu, ali se nadam da će država Crna Gora i Republika Hrvatska riješiti ovaj problem, kako Primorac više ne bi bio žrtva politike, jer se mi želimo baviti sportom," poručio je Kovačević.
Trofejni vaterpolist i, prema svjedočenjima zatočenih Hrvata, jedan od glavnih u zarobljeničkom logoru
Bazen se ranije zvao po partizanu koji je poginuo u borbi protiv četnika. Gopčević je umro dok je u Subotici vodio trening
Inače, bazen u Kotoru ranije je nosio ime Nikše Bućina, antifašističkog borca koji je 1944. godine poginuo u borbi protiv četnika. Onda je prije tri godine grad Kotor odlučio da će tu čast dobiti Gopčević. On je s Jugoslavijom od 1977. do 1980. osvojio olimpijsko i europsko srebro te svjetsku broncu. Kao igrač Kotora osvojio je 1986. jugoslavensku duplu krunu. Umro je 2000. u 46. godini, dok je u Subotici vodio trening tamošnjeg Spartaka.
Hrvate su udarali čuvari, tjerani su i da se međusobno tuku. Od posljedica mučenja umrlo ih je osam
Tijekom agresije JNA, vojske bivše Jugoslavije i crnogorskih rezervista na Konavle i Dubrovnik 1991. godine, s tog su područja u Morinju privođeni i zatvarani muškarci hrvatske nacionalnosti. Tamo su izlagani fizičkim i psihičkim mučenjima. Prema pravomoćnoj sudskoj presudi sa suđenja za ratne zločine u Morinju, "svjedoci tvrde da su svakodnevno udarani, tjerani da se međusobno tuku, pjevaju četničke pjesme, a dio njih je vođen i na lažno strijeljanje." Kroz logor Morinj prošlo je između 300 i 450 hrvatskih zatvorenika. Prema neslužbenim informacijama, od posljedica torture preminulo ih je 8.
Crna Gora je isplatila 1.4 milijuna eura odštete za 145 logoraša
Za kršenje pravila Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima osuđena su četvorica bivših rezervista JNA na ukupno 12 godina zatvora. Zbog zlostavljanja, četiri godine zatvora dobio je Ivo Menzalin, a Špiro Lučić i Boro Gligić po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora. Crnu Goru je tužilo 207 bivših hrvatskih logoraša Morinja, a država je do sada isplatila 1.4 milijuna eura odštete za 145 logoraša. Crnu Goru su tužila i dvojica vojnika JNA za duševnu bol, a nakon što su oslobođeni optužbi da su mučili zarobljene Hrvate, njima je isplaćeno 120.000 eura.