HRVATSKA je u prvom kolu grupne faze Europskog prvenstva izgubila od Španjolske 3:0. Alvaro Morata, Fabian Ruiz i Dani Carvajal su već u prvom dijelu dali golove i odlučili pobjednika, a Hrvatskoj nanijeli najveći poraz ikad na velikim natjecanjima (uz poraze od Portugala 1996. i Argentine 2022.)
Ipak, dan nakon utakmice glavna tema nije poraz sam po sebi, nego afera koja se tiče Brune Petkovića, Zlatka Dalića i jedanaesterca. Podsjetimo, Petković je pred kraj susreta izveo penal. Unai Simon ga je pročitao i obranio mu udarac, a Dalić je na presici prozvao napadača Dinama.
Što je Dalić rekao Petkoviću?
"Penale pucaju Andrej Kramarić i Luka Modrić, a oni nisu bili u igri. Petković nije trebao pucati, jer je pravilo da igrač koji je iznudio penal ne puca. Ako već mi s klupe nismo uspjeli riješiti, postoji hijerarhija u momčadi i on nije trebao pucati penal. Nema tu uzimanja odgovornosti i to ću ja riješiti. Trebao je pucati Ivan Perišić ili Lovro Majer", rekao je Dalić.
"Kad sam pogledao snimku, morao je zabiti gol. Imao je sve otvoreno, bez golmana... Opet, možda ga je taj kontakt izbacio iz ritma, ali bio je prazan gol i trebao je pokušati napraviti sve da ga zabije. Takav je moj dojam. Sve je bilo prazno, jedan još dodatni napor da se zabije gol", dodao je o situaciji koja je prethodila penalu.
Pravilo o tome da igrač nad kojim je napravljen prekršaj ne izvodi penal nije Dalićeva izmišljotina, nego je riječ o svojevrsnom nogometnom mitu koji se pažljivo, s koljena na koljeno, prenosi novim generacijama nogometnih fanova. No, je li riječ o običnoj floskuli iz kafića ili o utemeljenom oprezu s obzirom na dostupne podatke?
Statistika kaže da je Dalićevo pravilo praznovjerje i glupost
S jedne strane, u slučaju da je bila riječ o grubom prekršaju, jasno je da će fauliranom igraču biti teško izvesti penal. Često se kao jedan od razloga navodi i to da je takav igrač pod većim naletom emocija, posebno ako je prije penala imao odličnu gol-šansu i nije ju zabio.
To je točno ono što se dogodilo Petkoviću. Odgovor na pitanje potvrđuju li podaci takvo razmišljanje daje detaljno istraživanje Luce Caviezela s Dartmouth Sports Analyticsa iz 2022. godine, a detalje o metodologiji možete pročitati OVDJE.
Uzorak od 287 penala kroz četiri sezone Premier lige (od sezone 2018./19. do 2021./22.) nije idealan, ali je dovoljno indikativan i ne govori u prilog Dalićevom pravilu. Štoviše, faulirani igrači bili su uspješniji izvođači penala od onih izvođača koji nisu bili faulirani. Zabijali su 89% izvedenih penala, dok su nefaulirani igrači zabijali "samo" 79%, što je i statistički značajna razlika.
U drugom dijelu istraživanja autor je uveo kontrolne varijable - one za koje je smatrao da bi mogle imati značajan efekt na uspješnost izvođenja penala. Odabrao je dvije takve varijable - dob (zbog toga što su stariji igrači u prosjeku pucali više penala i uzorak je kod njih bolji) i prosjek uspješnosti izvođenja penala kroz karijeru.
Rezultati su pokazali da, kada se isključe spomenuti faktori, ne postoji nikakva statistički značajna razlika u uspješnosti izvođenja penala između fauliranih i nefauliranih igrača. Dodatno je dokazano i da je uvjerljivo najbolji prediktor uspješnosti prosjek penala kroz čitavu karijeru.
Ovo su postoci uspješnosti svih igrača koji su bili na terenu:
1. Lovro Majer - 100% (14/14)
2. Bruno Petković - 84.3% (43/51)
3. Luka Sučić - 80% (4/5)
4. Mario Pašalić - 66.7% (2/3)
5. Ivan Perišić - 60% (6/10)
6. Marcelo Brozović - 60% (3/5)
Josip Stanišić, Josip Šutalo, Marin Pongračić i Joško Gvardiol nisu nikad pucali penal u karijeri. Statistika ne uključuje penale u raspucavanjima nakon kraja utakmice te uključuje samo penale na seniorskoj razini. Opći postotak uspješnosti izvođača penala u nogometu je 76%.