DVOSTRUKA olimpijska prvakinja Caster Semenya kaže da "neće dopustiti da ju se posramljuje" zato što je "drukčija" te da će se "boriti za ono što je ispravno" tijekom svog tekućeg sukoba s atletskim vlastima, piše BBC Sport. Semenya (32) je rođena s različitostima u spolnom razvoju (DSD) i ne smije se natjecati u ženskim disciplinama bez uzimanja lijekova za smanjenje razine testosterona.
Južnoafrikanka želi da Svjetski atletski savez (World Athletics) preuzme odgovornost za ono što ona naziva diskriminacijom protiv sportaša s hiperandrogenizmom i nedavno je rekla da će se okrenuti "pobjeđivanju u borbi protiv vlasti" umjesto na sakupljanje medalja te joj nastup na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. više nije među ciljevima.
U velikom intervjuu sa Sally Nugent iz BBC Breakfasta Semenya kaže kako se osjećala "drukčijom" od pete godine, ali je prigrlila svoje različitosti. Kaže da se neće prilagođavati kako bi "bila prihvaćena", da želi dati moć ženama da "imaju glas" i da vodstvo sporta "okreće žene protiv žena".
"Prigrlit ću svoje različitosti"
Hiperandrogenizam je medicinsko stanje koje karakterizira neobično visoka razina testosterona, hormona koji povećava mišićnu masu i snagu.
Po propisima predstavljenima 2018., sportaši s DSD-om smiju se natjecati u ženskim disciplinama između 400 metara i milje samo ako smanje razinu testosterona. U ožujku je World Athletics presudio da sportaši s DSD-om moraju biti pod tretmanom susprezanja hormona šest mjeseci prije nego što nastupe na ženskom natjecanju.
"Vjerujem da, ako si žena, onda si žena", rekla je Semenya, koja je osvojila olimpijsko zlato na 800 metara 2012. i 2016. te je trostruka svjetska prvakinja u istoj disciplini. "Bez obzira na svoje različitosti. Shvatila sam da želim živjeti svoj život, boriti se za ono što mislim i vjerujem u sebe. Znam da sam žena i prihvaćam sve ono što dolazi s tim."
Semenya je trčala 5000 metara na lanjskom Svjetskom prvenstvu u Oregonu, ali nije se uspjela kvalificirati u finale. U srpnju je Europski sud za ljudska prava (ECHR) presudio u njenu korist u slučaju povezanom s razinama testosterona kod sportašica.
"Naposljetku, znam da sam drukčija. Nije me briga za medicinske izraze ni za ono što mi govore. To što sam rođena bez maternice ili unutrašnjih testisa ne čini me ništa manje ženom", dodala je Semenya.
"To su različitosti s kojima sam rođena i prigrlit ću ih. Neću dopustiti da me se posramljuje zato što sam drukčija. Drukčija sam i posebna i sjajno se osjećam zbog toga. To dolazi s razlozima borbe za ženski sport. Važnost ženskog sporta ne shvaća se ozbiljno i moramo uspostaviti kontrolu nad vlastitim tijelima.
Donesite odluke koje su ispravne za nas, a ne da netko drugog spola odlučuje kako trebamo izgledati. Jesmo li dovoljno žene ili ne, to je na nama. Mi znamo i vjerujemo u ono što je ispravno i zašto ovo mora prestati."
Slučaj na ECHR-u nije bio protiv sportskih tijela ili pravila o DSD-u, nego konkretno protiv švicarske vlade koja nije zaštitila Semenyina prava i datira od presude švicarskog vrhovnog suda prije tri godine.
ECHR je odlučio da švicarska vlada nije zaštitila Semenyu od diskriminacije kad je vrhovni sud odbio poništiti odluku Sportskog arbitražnog suda (CAS), koji je podržao pravila World Athleticsa. Slučaj je sada proslijeđen vrhu ECHR-a na konačnu presudu nakon zahtjeva švicarske vlade.
"Neću biti netko tko nisam"
Semenya je tvrdila da joj uzimanje lijekova za smanjenje testosterona može ugroziti zdravlje i da je presuda njoj i svim ostalim sportašicama s DSD-om uskratila pravo da se oslanjaju na prirodne sposobnosti.
Za BBC Breakfast je rekla da je znala da je "drukčija" od pete godine, ali u svojoj autobiografiji Utrka da budem svoja otkrila je da je saznala da "nema maternicu ni jajovod" u istom trenutku kad i ostatak svijeta, nakon spolnog testa 2009. Kaže da "nema što skrivati" i dodaje:
"Ja sam žena i imam vaginu kao i svaka druga žena. Živim drukčijim životom i nastavit ću to činiti jer se tako osjećam dobro. Neću biti netko tko nisam da bih se prilagodila i bila prihvaćena."
Prošlog tjedna Semenya je rekla da je postigla sve što je željela na atletskoj stazi i da sad želi "popločati put i pobrinuti se da se svaku mladu djevojku dobro tretira".
"Moja budućnost je borba s nepravdom, borba za inkluzivnost i raznolikost", rekla je. "Neću dopustiti glavešinama koji dolaze iz svojih sebičnih razloga u naš posao da ga unište. Želim omogućiti moć ženama i osigurati da imaju glas.
Trenutačno ne vidim puno žena koje podižu glas ako imaju problema ili imaju nešto reći. Svaka žena se mora boriti za sebe. Uvijek ću se boriti za ono što je ispravno, a znam što je ispravno i znam kakve stvari moraju biti. Probudimo se kao žene i borimo se za ono što je ispravno."
Dodala je: "Glavešine okreću žene protiv žena. Ako kažete da činite ono što je u interesu sportaša, onda se tako i ponašajte. Nije na vama da određujete kako rod treba izgledati, kako spol treba izgledati. Vladajte, zarađujte novac, promovirajte sport. Vrlo jasna i glasna poruka - radite svoj posao, promovirajte sport i pustite sportaše da rade svoj."
Prošlog je tjedna World Athletics poručio u izjavi za Reuters: "World Athletics uvijek je u interesu imao zaštitu ženske kategorije. Da nije, onda žene i djevojčice ne bi birale ovaj sport. To je, i uvijek će biti, jedina motivacija ovog saveza."
Glasnogovornik je rekao za BBC: "World Athletics ima 15 godina podataka, promatranja i informacija direktno od sportaša s DSD-om koji pokazuju da visoka razina testosterona omogućuje nepoštenu prednost u ženskoj kategoriji te da su naše smjernice o razinama testosterona potrebne, razumne i proporcionalne u našem cilju da zaštitimo integritet ženske kategorije."