FRANKO GRGIĆ u Budimpešti je osvojio dva plivačka svjetska zlata za Hrvatsku u juniorskoj konkurenciji. U pobjedi na 800 metara srušio je europski juniorski rekord, a svjetski rekord Macka Hortona umakao mu je za sitnih 25 stotinki.
Grgić je srušio i svjetski rekord u utrci na 1500 metara u kojoj je konkurente ostavio bez šanse. S vremenom ostvarenim u Budimpešti Grgić bi bio šesti na svjetskom prvenstvu u Gwangjuu u seniorskoj konkurenciji. A tek mu je 16 godina.
Po njegovom povratku u Split saznali kakvi su mu planovi u bližoj budućnosti.
Vratio si se u Split, kakav je osjećaj?
Osjećam se odlično, napokon sam doma, odmaram se od ove sezone koja je stvarno bila naporna. Stvarno je fascinantno što ste mi priredili, a takav je osjećaj i u vezi s mojim rezultatom.
Kako sad gledaš na taj svoj uspjeh kad se sve već malo sleglo?
Normalno, već je postalo normalno, ništa specijalno. Rezultati su dobri, neki rekordi su isto tu, ali ništa da je to meni vau. Idemo dalje, spreman sam za još više, čekamo Tokio.
Srušio si juniorski rekord, kako nastaviti dalje da budeš u vrhu i u seniorima?
U glavi sam spreman na rušenje rekorda, na meni je samo da odradim treninge do Tokija.
Govorio si prije koji dan da nisi očekivao ovakvo nešto, ali ti dobro znaš svoje vrijeme na treninzima pa možemo li sad iskreno?
Pa da. Očekivao sam, ali nisam htio govoriti ništa. Pokazatelji prije utrka su bili vrlo dobri, čak bih rekao iznenađujuće dobri. Trener Mate Ružić je i sam rekao da je to to i da ću imati odličan rezultat.
Tvoja jača disciplina je 1500 metara, u Tokiju te na putu do medalje čekaju po dvije utrke i na 1500 i na 800, je li moguće da se odlučiš samo za jednu?
Plivat ću i 1500 i 800 metara, za 400 još ne znam. Ove dvije sigurno pa što bude, bude.
Hoćeš li moći uskladiti školu i treninge?
Mogao sam dosad, mogu i odsad. Plan je da sad još pojačamo intenzitet treninga, a čini mi se da ću onda morati preskakati prva dva sata. Olimpijska je godina, svi na Olimpijskim igrama su završili školu i treniraju dvostruke treninge u cijelosti. Ja ujutro ne odradim cijeli trening i to mi dosta otežava. To je samo još jedan ključ koji mi može otvoriti vrata u Tokiju.
Spominjao se i odlazak u Ameriku, je li se što promijenilo zadnjih dana?
Nije se ništa promijenilo. Sve je to sjajno organizirano, studij, trening, sve što treba... Ali nije to isto kao kad si u Splitu s jednim trenerom i dva plivača i tamo s jednim trenerom i 50 plivača. Bilo je već plivača koji su išli u Ameriku, nisu se vratili ništa bolji.
Imao si nekih problema s ramenom, je li to ozljeda koja će se učestalo ponavljati ili ćeš nakon nekog vremena moći biti miran?
Ozljeda ramena je česta kod dugoprugaša, nije to samo kod mene i Marina Mogića. Recimo, Talijan Gabriele Detti morao je pauzirati 6 mjeseci zbog te ozljede. Mene je držalo 13 tjedana, Marina još uvijek malo drži. Ipak, to je nekako normalno jer trenažni proces je toliko težak da nema lijeka koji može to spriječiti. Sve što trebamo su vježbe i fizioterapeuti.
Svjetski rekorder u seniorima na 1500 metara Sun Yang otplivao je sa 17 i pol godina za sekundu slabije vrijeme od tebe sada. Ti sada imaš 16 i pol, očekivanja su velika...
Ne volim govoriti puno o očekivanjima, ali meni je nekakav glavni cilj srušiti njegov svjetski rekord.