Ovo su rekordi koje nitko ne može srušiti

Foto: EPA

SVIJET sporta svjedočio je sjajnim rezultatima u individualnim i kolektivnim sportovima, ali upisani rekordi razlika su između dobrog i vrhunskog sportaša. Ipak postoje rekordi za koje je teško povjerovati da će ih itko nadmašiti.

Jedan od onih koji ulaze u prvi plan kada se govori o nedostižnim dometima je spektakl koji je u olimpijskim utrkama na 100 metara postavio legendarni Usain Bolt. Jamajčanin je u finalu Olimpijskih igara 2012. godine u Londonu dionicu od 100 metara pretrčao  za 9,63 sekunde.

Brza Munja i spora Jegulja

Taj rekord nije njegov najbolji rezultat u karijeri jer je tri godine ranije na Svjetskom atletskom prvenstvu u Berlinu utrku na 100 metara završio s vremenom od 9,58 sekundi i raspametio cijeli svijet. Ovo je ujedno i svjetski rekord kojem nitko osim Bolta nije uspio ni zaprijetiti.

Ovi rekordi - na olimpijskim igrama, svjetskim atletskim prvenstvima, odnosno uopće u utrkama na 100 metara - djeluju kao nemoguće misije. O tome dovoljno govori podatak da je u povijesti čovječanstva samo pet puta netko trčao brže od 9,7 sekundi. Od tih pet puta Boltu se dogodilo tri puta (9,58, 9,63, 9,69), dok su Tyson Gay i Yohan Blake po jednom istrčali za 9,69 sekundi. Dakle šest ,odnosno čak 11 desetinki sporije od Boltovih rekorda.

Za razliku od Boltove munjevite brzine, postoje i oni koji su osvajali prva mjesta te pritom bili užasno spori. Naime, Eric Moussambani iz Ekvatorijalne Gvineje na Olimpijskim igrama 2000. godine osvojio je prvo mjesto u kvalifikacijskoj utrci na 100 metara u plivanju slobodnim stilom. Utrku je završio s vremenom 1:52.72 što je bilo najsporije vrijeme u povijesti olimpijskih igara i čak 50 sekundi sporije od drugog najgoreg plivača u istoj disciplini na tim Olimpijskim igrama.

Zabijali sami sebi i izgubili 149:0

Sad se postavlja pitanje kako je onda bio prvi u svojoj kvalifikacijskoj grupi? Jednostavno, natjecao se protiv još dva plivača koja su diskvalificirana zbog lošeg starta. Tako je Eric plivao sam i na trenutke se činilo da se guši. Svojom upornošću postao je jedan od simbola olimpijskih igara, a ostat će upamćen po nadimku Jegulja.

U Formuli 1 najuvjerljiviju pobjedu zabilježio je Jackie Stewart u utrci za Veliku nagradu Španjolske 1969. godine kada je prvom suparniku pobjegao za dva kruga. Njegov rekord izjednačen je 1995. godine u utrci za Veliku nagradu Australije, ali tada je uslijed sudara samo osam bolida završilo utrku. Pobjedu je odnio Damon Hill.

Kada je riječ o nogometu, na Madagaskaru 2002. godine zabilježena je najveća pobjeda svih vremena. AS Adema savladala je SO l'Emyrne brutalnim rezultatom 149:0. 

Međutim, rezultat nije legitiman zato što su nogometaši SO l'Emyrne sami sebi davali golove u znak protesta sudačkim odlukama. Stoga se rekordna pobjeda u utakmici koja je službeno upisana dogodila u Škotskoj i to daleke 1885. godine kada je Arbroath pobijedio Bon Accord 36:0. Ovo je najveća pobjeda u povijesti profesionalnog nogometa.

Susret koji je trajao tri dana

Što se tiče NBA lige, rekordan broj poena u jednom susretu postigao je Wilt Chamberlain koji je u pobjedi Philadelphia Warriorsa nad New York Knicksima 169:147 postigao čak 100 poena. Ovaj rekord zabilježen je u ožujku 1962. godine, a najbliže ovom rezultatu primaknuo se pokojni Kobe Bryant koji je uspio postići 81 poen.

U NFL-u najviše poena u režiji jednog igrača postigao je Ernie Nevers. On je brojio do 40 u pobjedi Chicago Cardinalsa nad Chicago Bearsima 1929. godine. Zanimljivo, susret je okončan rezultatom 40:6 što znači da je sve poene za svoju momčad postigao Nevers.

Čudesni rekord zabilježen je i u svijetu tenisa. Naime, tijekom Wimbledona 2010. godine odigran je maratonski okršaj između američkog tenisača Johna Isnera i Francuza Nicolasa Mahuta. Susret je trajao čak 11 sati i pet minuta, a igrao se tri dana. Isner je slavio s 3:2 u setovima (6:4, 3:6, 6:7, 7:6, 70:68), a igrala su se čak 183 gema. Ovo je najduži meč u povijesti tenisa i samo posljednji set duži je od drugog najdužeg meča u povijesti ovog sporta.

Veliki rekord u golfu, jasno, u vlasništvu je Tigera Woodsa koji je nanizao najviše rezova, čak 142. Niz je počeo 1998. godine, a prekinut je tek 2005. godine. Prvi Woodsov pratitelj na toj listi je Byron Nelson sa 113 rezova.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.