Foto: Getty Images/Guliver Image
STUDIJA koju je proveo Digital Creativity Labs sa Sveučilišta u New Yorku potvrdila je kako postoji poveznica između sposobnosti mladih da budu dobri u dvije iznimno popularne igre i visoke razine inteligencije. To bi značilo da se neke strateške igre mogu promatrati kao IQ testovi.
Istraživači su također naglasili kako istraživanje ne daje odgovor na pitanje hoće li nas igranje videoigara učiniti pametnijima ili zaglupiti. Nego da postoji jasna korelacija između sposobnosti u određenim videoigrama i inteligencije.
U fokusu istraživanja su bila dva najpopularnija žanra videoigara, Multiplayer Online Battle Arena (MBOA) i First Person Shooter (FPS) te njihov odnos s razinom inteligencije igrača. Korištene MOBA igre u istraživanju su League of Legends, jedna od najpopularnijih računalnih igara današnjice, te Dota 2, druga najpopularnija igra u žanru. Pucačine koje su istraživači odabrali bile su Destiny te Battlefield.
Prvo istraživanje je provedeno na iskusnim League of Legends igračima, a u njemu se promatrao odnos između uspješnosti u igri i razini inteligencije na standardnim IQ testovima, dok je drugo istraživanje analiziralo velik broj podataka o igračima četiri ranije spomenute igre.
Prema rezultatima studije postoji jasna korelacija između uspjeha u MOBA igrama i razine inteligencije, odnosno bolji igrači su ostvarivali bolje rezultate na standardnim IQ testovima, dok to s pucačinama iz prvog lica nije bio slučaj. Istraživači su napravili poveznicu kako se Dota 2 i League of Legends u tom pogledu mogu usporediti sa šahom, gdje su također bolji igrači češće pokazivali višu razinu inteligencije.
Znanstvenici tvrde da su LOL i Dota izrazito intelektualno zahtjevne
Uspjeh igrača u pucačinama uvelike ovisi o mehaničkim vještinama igrača, preciznosti, brzini reakcije i refleksima. Iako u pucačinama igrači također iznimno brzo upijaju informacije i na temelju njih donose odluke, u MOBA igrama strateški dio je mnogo izraženiji. Igrači donose brze odluke i prilagođavaju se situaciji, ali one su dio dugoročne i planske strategije. U svijetu videoigara koristi se terminologija micro i macro (mikromenadžment, makromenadžment). Micro je fokusiran na specifične i jednostavnije odluke, upravljanje herojem, mehaničke vještine i prilagođavanje trenutačnoj situaciji, dok macro označava širi plan igre i dugoročne odluke.
Kako bi igrači bili uspješni u MOBA igrama, moraju savladati obje vještine, zbog čega osim brzih reakcija više koriste pamćenje i donose kompleksnije strateške odluke, zbog čega ih se može usporediti sa šahom.
Jedan od autora studije, profesor Alex Wade s Odjela za psihologiju i Digital Creativity Labsa sa Sveučilišta u Yorku, tako navodi: "Igre poput League of Legendsa i Dote 2 su kompleksne, društveno-interaktivne i intelektualno zahtjevne. Naše istraživanje sugerira da dobri rezultati u tim igrama mogu biti mjerilo inteligencije. Prijašnja istraživanja su potvrdila kako ljudi koji su dobri u strateškim igrama kao što je šah češće ostvaruju visoke rezultate na IQ testovima. Mi smo to istraživanje proširili na igre koje svakodnevno igraju milijuni ljudi na planetu."
I dok su istraživanja ranije sugerirala da se igranje strateških videoigara može povezati s razinom inteligencije, kao i pomoći u razvoju nekih moždanih funkcija, postoje i ona druga koja navode kako prekovremeno igranje nasilnih videoigara može imati određene posljedice. One najčešće nastupaju kratko nakon prestanka prekovremenog igranja, dok dugoročno navodno mogu povećati rizik od Alzheimerove bolesti.
Što za budućnost znače ovakva istraživanja pojasnio je koautor studije, profesor Peter Cowling, direktor Digital Creativity Labsa i IGGI programa na Sveučilištu u Yorku: "Ovo najsuvremenije istraživanje potencijalno bi moglo imati značajan utjecaj na budućnost igara i kreativnih industrija - i na igre kao alat za istraživanja u zdravstvu i psihologiji."
Istraživanje pod nazivom "Exploring the relationship between video game expertise and fluid intelligence" objavljeno je 15. studenog u znanstvenom časopisu PLOS ONE.