Ministarstvo obrane ispunilo je sve preduvjete za uvođenje obveznog vojnog roka početkom 2025., ali da bi zaživio, potrebna je politička odluka koja će biti donesena u Hrvatskom saboru u razgovoru s premijerom i s predsjednikom države, rekao je u ponedjeljak ministar obrane Ivan Anušić.
Instruktori su spremni, postoje tri lokacije za smještaj ročnika, a resorni ministar očekuje da će godišnje biti upućeno između 17 i 18 tisuća poziva hrvatskim mladićima starijima od 18 godina.
"Konkretno, potencijal je između 17 i 18 tisuća mladića godišnje koji napune 18 godina i koji su naši budući kandidati za služenje u temeljnoj vojnoj izobrazbi. Naravno da ostaje kategorija priziva savjesti i da će se u toj kategoriji svakako naći jedan određen broj mladića. Služenje civilnog vojnog roka radit će se s jedinicama lokalne samouprave, pod onakvim okvirima kako je to bilo i prije 2008. godine, kada je vojni rok kao takav zamrznut", poručio je Anušić u Bjelovaru prilikom obilaska vojarne Bilogora.
Odgovarajući na novinarska pitanja, spomenuo je da bi trošak temeljne vojne izobrazbe trebao biti manji od pet milijuna eura po naraštaju. U vojarni Bilogora Anušić se sastao s pripadnicima Hrvatske kopnene vojske kako bi se uvjerio u stvarno stanje na terenu i dodatno poboljšao uvjete rada vojnika te unaprijedio opremu i infrastrukturu.
Vojni rok će trajati dva mjeseca
"Rok će trajati dva mjeseca, počet će 1. siječnja 2025., i jednostavno sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi. Povećali smo plaće vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak nego i kroz dnevnice i sve na što imaju pravo", rekao je ministar Anušić u kolovozu.
"Opremamo i moderniziramo Oružane snage, ustrojavamo ih kako se od nas očekuje i kako smo dogovorili sa saveznicima u NATO-u i vrhom NATO-a. Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada. S ministrom financija razgovarali smo i došli do zaključka da u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju - to je stav vlade i politike, jer okolnosti u kojima se nalazimo sigurnosno nam ne dopuštaju da na tome idemo štedjeti", kazao je Anušić.
Dva mjeseca obuke, služenje u Požegi, Sinju i Kninu
Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula, tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule, jer već postoji zakonodavstvo i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. To će se, naravno, trebati prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.
Varijanta od dva mjeseca trebala bi sadržavati temeljnu pješadijsku obuku, pa se ročnici neće kasnije slati na specijalističku obuku u kopnenu vojsku, mornaricu ili zrakoplovstvo, kako se ranije nagađalo. Podsjetimo, dva mjeseca trenutno traje i dobrovoljno vojno osposobljavanje, pa se očekuje da će model preslikati i na obvezno služenje vojske.
Obuka ročnika trebala bi se odvijati u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu. Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Prve godine između 4000 i 4500 ročnika
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaje punoljetno. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Ipak, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći liječnički pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvat će se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4000 i 4500 ročnika, i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
Prema trenutnom Zakonu, obveznici služenja vojnog roka su mladići od 18. do 27. godine, a još se treba odlučiti koja će biti tzv. nulta generacija koja će prva dobivati pozive za vojni rok.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dragovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati naknadu, ali ona će najvjerojatnije ipak biti nešto manja, prema navodima oko 700 eura, a moguće je i da će se mjeseci provedeni na vojnom roku računati i u radni staž.
Civilno služenje
Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, morat će služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko, pisao je ranije Novi list. Njihove dužnosti i obveze Ministarstvo će koordinirati s civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sustavom socijalne zaštite. Kroz sustav civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
U općinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sustavu socijalne zaštite sudjelovali bi u pomoći potrebitima. Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.
Pravo na odgodu služenja
Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promidžbene akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bit će moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imat će pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.