Sindikati javnih i državnih službi prihvatili su vladinu ponudu o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU), čime će osnovica u tom sektoru već od listopada porasti za pet posto, a dogovoreni su i veći iznosi božićnice i uskrsnica.
Deset od jedanaest reprezentativnih sindikata javnih službi te Sindikat policije Hrvatske ispred državnih službi prihvatili su ponudu vlade i pristupit će potpisivanju dodatka III. TKU-a. Novim dodatkom sindikati su s vladom dogovorili rast osnovice za pet posto u javnim i državnim službama. Ugovoren je povećan iznos božićnice, koja će sada iznositi 300 eura, a prvi put u kolektivni ugovor ušla je i uskrsnica u iznosu od 100 eura.
Veća osnovica na plaći za listopad
Vlada je svoju konačnu ponudu sindikatima predstavila prošlog petka. Ponudu su prihvatili svi sindikati koji su sudjelovali u pregovorima, osim Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, no njegovo odbijanje neće utjecati na potpisivanje dodatka TKU-a. "Već na plaći za listopad vidjet će se povišenje osnovice za pet posto", istaknuo je predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić potvrdivši da su kao najveći sindikat državnih službi prihvatili ponudu.
No, dogovor sa sindikatima postignut je zapravo na obećanju da će pravi rast plaća ići kroz novu Uredbu o koeficijentima, koja bi trebala na snagu stupiti najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine. Jagić je najavio da će se nastaviti razgovori o rastu terenskog dodatka i dnevnica za policijske službenike, a osjetno povećanje plaća u državnim službama očekuje kroz novi Zakon o plaćama i uredbu o koeficijentima.
Još tijekom pregovora o novom dodatku TKU-a sindikati državnih službi najavili su da im je pravi prioritet novi Zakon o plaćama i uredba o koeficijentima. Od vlade su dobili jamstva da će se najavljenim povećanjem koeficijenata kroz Zakon o plaćama ispraviti nepravde i izjednačiti koeficijente s onima u javnim službama.
Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak istaknuo je da su, uz povećanje osnovice, božićnice i uskrsnicu, izborili i da regres postane sastavni dio kolektivnog ugovora.
Ako do ožujka ne bude novih koeficijenata, ide se u nove pregovore u osnovici
U kolektivni ugovor ušao je i dogovor između vlade i sindikata da se, ako nova uredba o koeficijentima ne bude donesena do 1. ožujka iduće godine, otvore novi pregovori o osnovici. Ponudu je prihvatio i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, izvijestili su u priopćenju i poručili kako očekuju da ih vlada u što kraćem roku upozna s novim sustavom koeficijenata u znanosti i visokom obrazovanju.
"Nužan je rast koeficijenata svih radnih mjesta u sustavu, pri čemu ćemo poseban naglasak staviti na rast plaća mladih, a nećemo dopustiti ni daljnje zanemarivanje najiskusnijih u sustavu, od kojih se očekuje da implementiraju brojne reforme", poručio je glavni tajnik sindikata Matija Kroflin.
Dio sindikata proveo je referendumsko izjašnjavanje članova, a u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama 61 posto prihvatilo je ponudu vlade, potvrdila je Hini predsjednica sindikata Nada Lovrić. Referendumu, koji je trajao do 11 sati u utorak, pristupilo je 7768 članova sindikata, a za prihvaćanje ponude prevagnula je najava da bi novom uredbom o koeficijentima nastavnicima trebale rasti plaće za oko 12 posto, istaknula je Lovrić.
Ponudu je prihvatilo i 82 posto članova koji su se odazvali na referendumsko izjašnjavanje u Sindikatu zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, kaže predsjednica sindikata Jadranka Dimić.
No, ponuda vlade nije bila dovoljno primamljiva članovima sindikata Preporod. Od 7251 člana, njih 64 posto nije prihvatilo ponudu pa Školski sindikat Preporod neće potpisati dodatak III. TKU-a, izvijestili su u utorak u priopćenju.
Broj stanovnika godinama pada, broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru i državnim firmama godinama raste
Iako je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i na lokalnoj odnosno regionalnoj razini.
>> Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru
Prema zadnjim raspoloživim podacima, iz 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.
U proteklih 20 godina u općinama se broj zaposlenih povećao više od dva i pol puta, u županijama je udvostručen broj zaposlenih, dok se u gradovima broj zaposlenih povećao za oko 50 posto.
Isti trend vrijedi i za državni javni sektor, u koji osim zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi spadaju ministarstva, agencije, policija i pravosuđe.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u javnom sektoru je krajem 2020. radilo 237.990 ljudi. Ali bizarna stvar je da nitko nije zaista siguran u to koliko točno ljudi u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Osim informacija Ministarstva pravosuđa i uprave, koje ne obuhvaćaju državne kompanije poput HAC-a i Hrvatskih željeznica, postoje podaci prema kojima se broj zaposlenih penje do 350.000.
Hrvatski javni sektor godinama je meta kritika javnosti. No nikad dosad se nije poradilo na tome da se uvede nekakav sustav kojim bi se nagradilo dobre djelatnike dok bi se loše, za koje nitko ne skriva da postoje u značajnom broju, kaznilo. Tako se stvorio dojam o javnom sektoru kao leglu uhljeba, što je samo dijelom točno.
No nikad ni vlast ni sindikati nisu iskazali nikakav interes da se tim problemom pozabave, nego sve povišice koje se daju iz godine u godinu dobivaju svi, bez obzira kako i koliko rade. To javni sektor i dalje čini sporim, tromim, skupim i masivnim, građani su nezadovoljni uslugom koju iz godine u godinu skupo plaćaju, a nepravedno je prema dobrim i vrijednim radnicima iz javnog sektora.