Foto: FAH, Index
HRVATSKA ove godine konačno ima šansu izaći iz recesije. Osim ako se parlamentarni izbori pokažu kao prevelika prepreka za odgovorno upravljanje državom.
To je otprilike sažetak prognoze Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZ), koji predviđa da će hrvatski BDP u 2015. rasti za 0,2 posto, a u 2016. za 0,9 posto, prognozira Ekonomski institut u Zagrebu. Prema prognozama EIZ-a, u 2014. je hrvatski BDP pao za 0,6 posto.
Ovo bi tako mogla biti godina u kojoj će napokon započeti oporavak hrvatskog gospodarstva. Pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju trebale bi imati i promjene u porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja, iako će, tvrde iz EIZ-a, razduživanje, nisko povjerenje potrošača i visoka nezaposlenost i dalje djelovati u suprotnom smjeru.
Pokrenuta industrijska proizvodnja
Oporavku će pogodovati jačanje industrijske aktivnosti, koja je snažno porasla početkom prošle godine, nakon čega je uslijedio pad, da bi u zadnjem tromjesečju opet došlo do rasta. Prema podacima za prvih 11 mjeseci prošle godine, kumulativna industrijska proizvodnja bila je veća nego u istom razdoblju 2013. pa bi 2014. mogla biti prva godina nakon početka recesije u kojoj je zabilježen pozitivan rast industrijske proizvodnje, tvrdi EIZ.
Važan faktor u gospodarskom oporavku Hrvatske je i turistička sezona koja se prošle godine prema podacima o broju noćenja i bilanci plaćanja pokazala uspješnom. Istovremeno su smanjeni broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti, ali zabrinjava podatak da se to smanjenje nije pretočilo u povećanje broja zaposlenih tako da je u studenom omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika pao na rekordno nisku razinu.
Nezaposlenost će padati, ali vrlo sporo
"Blagi rast investicija u trećem tromjesečju prošle godine te znaci oporavka industrijske proizvodnje nagovještavaju da bi tijekom ove godine, pod pretpostavkom ostvarenja planiranih investicija i uspješnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a, moglo doći do zaokreta od negativnog u pozitivan trend i daljnjeg jačanja pozitivnog trenda tijekom 2016", tvrdi EIZ.
Očekuju se i daljnji rast izvoza, iako usporen, ali i kontinuirano smanjenje državne potrošnje. Predviđeni oporavak trebao bi biti praćen smanjenjem stope nezaposlenosti i proračunskog deficita premda će poboljšanja, tvrde iz EIZ-a, biti vrlo skromna.
Izbori prijetnja oporavku
"Neizvjesnosti oko ostvarenja prognoza tiču se ponajprije parlamentarnih izbora krajem ove godine i njihovog utjecaja na ekonomsku politiku, što će djelomično ovisiti i o dinamici odnosa Vlade i novoizabrane predsjednice. Kratkoročni i srednjoročni rast gospodarstva ovisit će ponajprije o strategiji Vlade u pogledu provedbe potrebnih reformi općenito, a posebno onih usmjerenih prema fiskalnoj konsolidaciji u okviru EDP-a, u čemu će biti značajno i stajalište Europske komisije", prognozira EIZ.
Parlamentarni izbori koji će se vjerojatno održati krajem godine bi, smatra EIZ, mogli utjecati na spremnost Vlade da provede značajnije reforme. "Kako u predizborno vrijeme obično postoji tendencija smanjenja fiskalne discipline, opseg i razmjeri konsolidacije u ovoj godini ostaju neizvjesni", poručuje EIZ.