Na zadnji dan prošle godine bilo je 117 tisuća važećih dozvola za boravak i rad stranaca, u MUP-u su rekli za Forbes Hrvatska. No, prema (neslužbenim) podacima kojima barata Ministarstvo rada, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bilo ih je prijavljeno 90 tisuća.
Jedna od većih enigmi kad su u pitanju strani radnici je - koliko je njih zapravo sada u Hrvatskoj? Sudeći prema odgovorima dviju državnih institucija, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), između 90 tisuća i 117 tisuća.
Institucije se ne slažu
Prvu je brojku iznio državni tajnik Ivan Vidiš iz Ministarstva rada na zadnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a odnosi se na prijavljene strane državljane u sustavu mirovinskog osiguranja sa zadnjim danom 2023. godine. To, doduše, u HZMO-u nazivaju "neslužbenim rezultatima obrade podataka iz više administrativnih izvora, prema metodologiji stanje na dan". Kažu da oni ne vode službene statističke podatke o državljanstvu osiguranika, nego samo one koji su u skladu s pozitivnim propisima (odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, Pravilnika o vođenju matične evidencije te Jedinstvenim metodološkim načelima za vođenje matične evidencije), a u njima državljanstvo osiguranika nije relevantan podatak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.
HZMO kaže da je 90 tisuća prijavljenih stranih radnika na dan 31. prosinca 2023. godine neslužbeni rezultat obrade podataka. Budući da taj broj koriste u Ministarstvu rada, a tu se evidenciju spominje i u analizi koju je o stranim radnicima nedavno objavila Hrvatska narodna banka (za 2022. godinu), može se zaključiti da je on ipak vjerodostojan.
Razlike u brojkama u MUP-u ne komentiraju
Forbesu su iz MUP-a službeno odgovorili da je na isti dan u Hrvatskoj 117.549 stranih državljana imalo važeću dozvolu za boravak i rad. Podatak o daleko manjem broju prijavljenih u HZMO-u nisu, međutim, komentirali.
To bi značilo da skoro 30 tisuća ljudi koji imaju dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj ima radnu dozvolu, ali nisu zaposleni. To znači da su ili produžili u neku drugu zemlju Europske unije, ili da nisu ni došli u Hrvatsku, ili da rade neprijavljeni, odnosno na crno.
Vjerojatno je u pitanju kombinacija razloga, ali o detaljima se službeno ne može saznati ništa pouzdano. Ipak, oko jedne mogućnosti su iz MUP-a bili jasni - na pitanje imaju li podatak o tome koliko je stranih radnika s važećim hrvatskim radnim dozvolama lani zatečeno u drugim zemljama EU i koliko ih je potom vraćeno u Hrvatsku, odgovorili su da nije bilo takvih slučajeva. Ukratko, ako ih ima, nisu ih u drugim zemljama otkrili.
Jedan stranac, više dozvola
Oko statistike vezane uz strane radnike općenito vlada prilična zbunjenost, pa i nije čudno što više nitko ne zna na koji bi se broj pozvao ni što je realna situacija u praksi.
Primjerice, MUP kaže da je lani izdao 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, ali napominje da oni mogu mijenjati poslodavce, "slijedom čega za jednog državljana može biti izdano više dozvola za boravak i rad tijekom godine". Zato se razlikuje broj izdanih dozvola i broj državljana koji su na zadnji dan prošle godine imali važeću dozvolu. Iz toga bi proizašlo da je izdano 54.950 dozvola više nego što ima stranih radnika, odnosno prilično često su mijenjali poslodavce. O razlozima se može samo nagađati, ali pretpostavka je da, kad jednom dođu u Hrvatsku, dio njih nađe za sebe bolje prilike, radna mjesta s većim plaćama ili povoljnijim uvjetima. No, dio ih i ne dođe do Hrvatske ili dođe i ubrzo ode dalje, pa poslodavci moraju tražiti poništenje njihovih dozvola.
Kad se pak gledaju podaci samo za deficitarna zanimanja - to su ona navedena na podužoj listi HZZ-a za koja se uopće i ne mora provoditi test tržišta rada - MUP-ova statistika kaže da su zahtjev podnijela 13.602 poslodavca za 115.193 dozvole, a od toga je ukinuto njih čak 43.824. Dakle, 38 posto izdanih dozvola za deficitarna zanimanja je bilo ukinuto. Što se tu točno i kako zbiva na terenu, nema tumačenja, osim opet novog niza brojki o formalnim razlozima ukidanja tih dozvola vezano uz odredbe Zakona o strancima.
Deficitarna zanimanja - 34 tisuće ukinutih dozvola
Uvjerljivo najveći dio dozvola se ukida na prijedlog samih poslodavaca ili stranih državljana, a lani su MUP-u podnesena 33.692 takva prijedloga. Razlozi nisu navedeni. Za 6845 dozvola su "prestali postojati uvjeti na temelju kojih je izdana", a za 3032 "ispunjeni su uvjeti iz članka 87. Zakona o strancima". Koji uvjeti, to MUP ne kaže. U tom je članku navedeno, naime, osam uvjeta za ukidanje odobrenja privremenog boravka, a jedan od njih je ako stranac u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka ili dugotrajne vize ne prijavi svoje boravište policijskoj upravi ili postaji. Također, ako sam odjavi svoje boravište ili ako u godini dana boravi u inozemstvu dulje od određenog u Zakonu itd.
Dozvole su također bile ukinute u 196 slučajeva kada je državljanin druge zemlje obavljao poslove za koje mu nije izdana dozvola, a samo u šest slučajeva poslodavac više nije ispunjavao zakonske uvjete.
Samo 19 je dozvola bilo ukinuto jer je poslodavac sankcioniran zbog neprijavljenog rada i/ili nezakonitog zapošljavanja, a isti broj je ukinut i zato što strani radnik ili poslodavac nisu poštovali propise o radu, obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u skladu s kojim se djelatnost mora obavljati. Vjerojatno se tu radi o rijetkim postupcima koji su uslijedili kao rezultat inspekcija, a oni pokazuju i da je za samo 12 poslodavaca u 2023. godini utvrđeno (provjerom u Poreznoj upravi ili u Središnjem registru osiguranika) da nisu isplaćivali plaću i/ili doprinose.