Foto: FAH
TENZIJE između NATO-a i Ruske Federacije nisu bile ovoliko visoke od završetka Hladnog rata. Dok se čelnici zemalja članica Saveza u četvrtak i petak sastaju na summitu u Walesu kako bi se usuglasili oko situacije u Ukrajini, rastu strahovi od uvlačenja NATO-a u rat.
Glavni tajnik NATO-a, Anders Fogh Rasmussen, najavio je da će čelnici zemalja članica na summitu donijeti odluku o jačanju nazočnosti Saveza u istočnoj Europi, u što su uključene udarne postrojbe koje se mogu vrlo brzo rasporediti u slučaju potrebe.
"Na summitu ćemo osigurati da Savez bude spreman, sposoban i voljan braniti saveznike od bilo kakvog napada. Donijet ćemo Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji će NATO učini agilnijim nego što je ikad bio", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare početkom tjedna u Bruxellesu. Dodao je da je RAP odgovor na "agresivno ponašanje Rusije", ali i da će omogućiti Savezu odgovor na sigurnosne izazove gdjegod se pojavili.
MORH: Na summitu nećemo o otvorenom sukobu s Rusijom
Na upit o mogućnosti da se na summitu u Walesu dotakne i tema mogućih priprema za slučaj otvorenog sukoba između NATO-a i Ruske Federacije, iz MORH-a su poručili kako se "ni u kojem slučaju ne može se tvrditi da se u kontekstu summita govori o pokretanju priprema i planova za mogući otvoreni sukob s Rusijom".
U MORH-u su istaknuli da će "jedna od središnjih tema predstojećeg summita u Walesu biti kriza u Ukrajini te implikacije koje ta kriza ima na sigurnost u Europi".
Upozorili su kako će "Savez - uzimajući u obzir događanja u Ukrajini, ali i u drugim kriznim žarištima kao što su sjever Afrike i Bliski Istok, raspraviti i donijeti mjere za podizanje spremnosti i sposobnosti reakcije NATO-ovih snaga i struktura".
Hrvatska uz NATO: Očuvat ćemo kolektivnu sigurnost
Članak 5. jedan je od temeljnih članaka Sjevernoatlantskog (Washingtonskog) ugovora, na kojemu počiva kolektivna sigurnost Saveza. U suštini, na temelju tog članka članice Saveza suglasne su da će se oružani napad na jednu ili više njih smatrati napadom na cijeli Savez te će u tom slučaju svaka od članica, unutar svojih mogućnosti, poduzeti mjere za uspostavljanje ili održavanje sigurnosti sjevernoatlantskog područja.
Pojednostavljeno, ukoliko dođe do napada na članicu NATO-a, NATO ulazi u rat. Posljedično, Hrvatska, kao članica Saveza, ulazi u rat.
Na pitanje o hipotetskom ulasku Hrvatske u rat, isključivo u sklopu i funkciji kolektivne obrane Saveza, iz MORH-a poručuju kako je "Hrvatska članica NATO-a i potpisnica Washingtonskog ugovora te je u tom smislu kao i svi ostali saveznici u potpunosti privržena obvezi očuvanja kolektivne sigurnosti".
"Među ostalim, to znači da je privržena i obvezama koje proizlaze iz članka 5. spomenutog Ugovora", napominju iz MORH-a.
Podsjetimo, članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji je za vrijeme Hladnog rata osiguravao zemlje Saveza od sovjetskog napada, aktiviran je samo jednom u povijesti - nakon terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. godine.
Sjevernoatlantski ugovor
Članak 5.
Potpisnice smatraju da se oružani napad na jednu ili više njih, u Europi ili Sjevernoj Americi, treba smatrati napadom na sve njih i zato se slažu da će u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, pozivajući se na pravo individualne ili zajedničke samoobrane iz članka 51 Povelje Ujedinjenih Naroda, pomoći potpisnici ili potpisnicama koje su napadnute, poduzimajući odmah, same i u skladu s drugim potpisnicama, korake koji se smatraju potrebnima, uključujući uporabu oružane sile, da bi povratile i održale sigurnost Sjevernoatlantskog područja.
Svaki takav oružani napad i mjere poduzete kao rezultat tog napada moraju se odmah prijaviti Vijeću sigurnosti. Takve mjere moraju se zaustaviti kada Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.