Analitičar: Napadač na policiju u Zvorniku izveo je radikalizirani "usamljeni vuk"

Screenshot: YouTube (RTRS)

NERDIN IBRIĆ koji je izvršio teroristički napad na policijsku postaju u Zvorniku u istočnoj Bosni ubivši jednog a ranivši dvojicu policajaca primjer je samotnjaka radikaliziranog bez previše pozornosti a posljedice djela koje je spreman počiniti i te kako su razorne, kazao je u srijedu Hini Vlado Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu (FPN).

Analizirajući uzroke i moguće posljedice Ibrićeva napada koji je uzdrmao cijelu Bosnu i Hercegovinu ali i regiju Azinović, autor niza znanstvenih radova s područja terorizma i stručnjak za tu oblast koji je svjedočio u procesima vođenim po optužbama za terorizam pred Sudom BiH, upozorio je kako prije donošenja konačnih sudova ipak valja pričekati cjelovite rezultate istrage koja je u tijeku.

"Posebno je važno utvrditi da li je djelovao sam i koji je bio motiv toga napada. Po ovome što se do sada može zaključiti, moguće je da se radi o osobi koja je ideološki radikalizirana u nasilni ekstremizam kroz kombinaciju društvene interakcije i samoradikalizacije na društvenim mrežama ili na različitim medijskim platformama. Ovakav tip takozvanog samotnjačkog (lone wolf) napada jedna je od ključnih i prepoznatljivih karakteristika suvremenog terorizma", kazao je Azinović.

Azinović: Takve osobe vrlo često dolaze s društvenih, ekonomskih, pa i geografskih margina

Pojasnio je kako je za takve slučajeve karakteristično da osobe koje ranije nisu bile predmetom bilo kakve policijske obrade ili praćenja, za relativno kratko vrijeme postaju ideološki radikalizirane i ohrabrene - samostalno ili od nekoga koga doživljavaju kao autoritet - da se angažiraju na nasilan način.


"Iako nema univerzalnog profila, takve osobe vrlo često dolaze s društvenih, ekonomskih, pa i geografskih margina, ograničenih su spoznajnih i radnih sposobnosti, a nerijetko psihički nestabilne, dezorijentirane i općenito – ranjive", kaže Azinović.

Ističe kako izbor takvih osoba kao počinitelja terorističkih napada nije ni malo slučajan.

"Njih se nastoji novačiti i uvjeriti kako je nasilje koje čine ne samo opravdano, nego i naloženo od Boga. Po mnogo čemu Nerdin Ibrić se uklapa u taj opis", ističe Azinović.

O Ibriću se do sada doznalo kako je rastao bez oca kojega su malo nakon njegova rođenja ubili pripadnici srpskih paravojnih postrojba, da je živio s majkom u izoliranom selu Kučić Kula u istočnoj Bosni, da je završio srednju školu, živio povučeno a tek nekoliko mjeseci prije nego što će poduzeti napad u kojemu je i sam ubijen rodbina i susjedi su opazili kako se promijenio i počeo odlaziti na predavanja u selo Dubnica kod mjesta Kalesija u blizini Tuzle.

Za to je selo malo tko čuo a na početku istrage o okolnostima pod kojima je počinjen napad doznalo se kako i u Dubnici djeluje jedna od zajednica radikalnih islamista-vehabija.

No Azinović kaže kako Dubnica i nije tako nepoznata.

"Selo Dubnica se do sada spominjalo u istom kontekstu kao Gornja Maoča i Ošve, dakle kao jedna od izdvojenih selefijskih zajednica", kaže Azinović koji upravo dovršava istraživanje u kojemu analizira fenomen odlazaka državljana Bosne i Hercegovine na ratišta u Siriji i Iraku.

Dosadašnji rezultati istraživanja, kako navodi, pokazuju da je značajan broj takvih osoba neko vrijeme boravio upravo u te tri selefijske komune u BiH.

Upravo na ovom tragu, konstatira Azinović, policija sada i provjerava veze Nerdina Ibrića s osobama iz takve ideološke i operativne matrice.

"Australska veza" islamista iz BiH

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić u utorak je dao novu dimenziju cijelom slučaju navodeći kako je upozorenje o mogućim napadima što ga je potkraj prošlog tjedna proslijedila Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) povezano s policijskom akcijom u Australiji čija su meta bile osobe podrijetlom iz BiH aktivne u islamističkoj organizaciji Al-Furkan.

Komentirajući tu činjenicu Azinović je podsjetio kako je prije tri tjedna australska policija uhitila petoricu mladića, među kojima je i Harun Čaušević iz BiH.

Ta je skupina osumnjičena da je planirala noževima i mačetama napasti policajce koji su osiguravali skup kojim je obilježena stota obljetnica bitke na Galipolju.

"Svi su oni posjećivali Al-Furkan centar u jednom predgrađu Melbournea koji vodi Harun Mehičević koji je također iz BiH i poznat je našim policijskim agencijama. I on i njegov centar bili su predmetom istrage australske policije prije par godina, također vezano za akciju kojom je spriječen teroristički napad u Australiji. Mehičević i još nekoliko osoba iz njegovog australskog kruga, u to su vrijeme boravili u BiH", pojašnjava "australsku vezu" Azinović.

Podsjeća također kako su napadi na policiju gotovo tipski oblici nasilja koje su u proteklih šest mjeseci, u više zemalja, poduzimale osobe koje su tvrdile da su pripadnici Islamske države ili se pokazalo da su radikalizirane na ideološkoj matrici te organizacije.

Napad Ibrića na policajce u Zvorniku uz ostale je posljedice proizveo i strah od novih međuetničkih napetosti pa i sukoba u BiH.

Azinović: Reakcija političkih elita i većeg dijela medija pokazala da je BiHkao društvo možda ipak sazrela

Na moguće izbijanje nasilja po toj osnovi neposredno nakon napada upozorio je ministar policije Republike Srpske Dragan Lukač koji je stoga odlučio odmah uputiti policijska pojačanja u taj grad ne bi li spriječio moguće osvetnički motivirane izgrede na čijoj bi meti bili Bošnjaci-povratnici.


Na pitanje može li BiH "popucati" po etničkim šavovima ukoliko se ovakve stvari ponove Azinović odgovara procjenom kako je nakon napada u Zvorniku reakcija političkih elita i većeg dijela medija pokazala da je Bosna i Hercegovina kao društvo možda ipak sazrela. "Sazrela je barem toliko da ne dopustimo da se, s jedne strane, odgovornost za ovakve incidente pripisuje čitavim kolektivitetima, niti da se s druge strane ide u apologiju ili relativizaciju nasilja", cijeni Azinović.

Podsjeća kako su u prošlosti tipične reakcije na slične izazove bile drugačije.

"Ohrabren sam spoznajom da smo ovaj put, kao društvo, uglavnom izbjegli takve interpretacijske modele i da smo postigli neku vrst vrijednosnog konsenzusa koji se temelji na spoznaji da se ničim ne može opravdati niti relativizirati ubojstvo nedužnih ljudi", zaključio je Azinović.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.