Foto: Index
Samo 40 posto dužnika imalo prihode kakve su i najavili
Suzana Košćak, voditeljica projekta Kompleksne mreže predstečajnih nagodbi pri HUB-u i Maja Bešević Vlajo članica Uprave u N3 Capital Partners potpisuju analizu čiji su djelovi objavljeni u časopisu Banka, a prema kojoj samo 40 posto dužnika koji su sklopili predstečajnu nagodbu ostvarilo prihode sukladno planovima koje su naveli.
Ostatak je u prosjeku ostvario 39 posto manje prihoda od onih navedenih u planu, ukupno tražbina u vrijednosti od 26 milijardi kuna. Ukupni rezultati i zaključci istraživanja "Kompleksna mreža dugovanja hrvatskih tvrtki, propagacija učinaka predstečajnih nagodbi na gospodarstvo Republike Hrvatske" bit će poznati krajem listopada, no iz dijelova analize već se može zaključiti sljedeće.
- Većina je dužnika u prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i malo (42 posto svih dužnika).
- Tražbine iz skupine javnih institucija i državnih poduzeća te ostalih vjerovnika otpisane su po najvišim stopama.
- Sukob interesa prisutan je u velikom broju nagodbi u kojima je Ministarstvo financija najveći vjerovnik (i ima prevagu u odlučivanju o tražbinama), a istodobno provodi taj postupak.
- Upitan je položaj vjerovnika predstečajne nagodbe u stečajnom postupku.
- Sustav nema dovoljne kapacitete za adekvatnu provedbu predstečajnih nagodbi: to se odražava u podatku o prosječnom vremenu trajanja od 267 dana, što posljedično stvara nesuglasice među vjerovnicima.
- Dužnici masovno ne predaju kvartalna izvješća o ispunjavanju nagodbe, čime sve svoje vjerovnike dovode u nepovoljan položaj. Postavljamo pitanje: Koja institucija kontrolira redovno ispunjavanje obveza dužnika i kako ih se sankcionira?
- Planovi restrukturiranja nisu postavljani na zdravim i realnim postavkama. Mali broj dužnika ispunjava plan (samo 40 posto). Većina je planova zasnovana na otpisima, prolongatima i smanjivanju broja zaposlenih. Zaduženost (odnos duga i aktive) nije smanjena, kao što je planirano, a u prosjeku su dužnici podbacili u ostvarivanju ciljanih prihoda, operativne dobiti i neto dobiti.
- Želimo postaviti i pitanje, i dužnicima i revizorskim kućama koje su planove pisale: mogu li s profesionalnom odgovornošću tvrditi da su navedene poslovne projekcije realne? Dio revizora odmah je, pri donošenju zakona, iskazao veliko nezadovoljstvo (organizirano je i nekoliko javnih rasprava o tom pitanju) jer zalaze u aspekt koji nije dio njihovog redovnog poslovanja.
- Ovakva provedba zakona rezultirala je kaskadnim efektima u gospodarstvu (jedan dužnik povlači za sobom i svoje vjerovnike).
Cijeli tekst o predstečajnim nagodbama možete pročitati u izdanju Banke za listopad.