Barroso: Europska komisija drži Hrvatsku na oku

Foto: Guliver Image / Getty Images

HRVATSKA do 2016. mora smanjiti proračunski minus ispod 3 posto BDP-a, stoji uz ostalo u preporukama Europske komisije koja od Banskih dvora u idućoj godini zahtjeva dodatne rezove.

Preporuke Komisije za EU članice imaju za cilj snažniji oporavak gospodarstava na osnovu smjernica za jačanje rasta, konkurentnosti i radnih mjesta do 2015. godine. Šef Komisije Jose Manuel Barroso.

"Sada je na članicama da odigraju svoje u provedbi ovih reformi, iako znamo da je to ponekad politički teško. Pozorno ćemo pratiti napredak posebno u onima s preciznijim rokovima - Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Sloveniji, Irskoj, Portugalu, Hrvatskoj i Mađarskoj", poručio Barroso.

Hrvatskoj, koja je kao i Poljska prema ocjeni Komisije poduzela učinkovite mjere za smanjenje deficita, upućeno je niz preporuka za reforme koje treba poduzeti idućih godinu i pol dana.

Tako se očekuje ispunjenje glavnog cilja za ovu godinu - smanjenje deficita za 2,3 posto BDP-a, te je predloženo da se procedura prekomjernog deficita privremeno stavi u fazu mirovanja. Ipak, već iduće godine Vlada će morati provoditi strukturne reforme kako bi ispunila zahtjeve Komisije.

Također, Hrvatska treba ubrzati planirano pomicanje umirovljenja za sve na 67 godina starosti, provesti drugu fazu reforme tržišta rada, preispitati porezni i socijalni sustav uz akcijski plan za snažniji povratak u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih.

Na području poslovnog okruženja Hrvatska do sljedećeg proljeća mora zacrtati znatno smanjenje administrativnih i parafiskalnih barijera. Do jeseni, točnije listopada, Komisija od Vlade očekuje plan upravljanja državnom imovinom i jamstvo transparentnog upravljanja javnim poduzećima, a do konca godine snažniju ulogu trgovačkih u nazdoru predstečajnih nagodbi. U Vladi su po svemu sudeći zadovoljni mišljenjem Komisije.

''Procjenjujemo da je ovo mišljenje objektivno i realno u ovom trenutku. Da sagledava ključne probleme hrvatskog gospodarstva na putu oporavka i rasta. Ali isto tako da uvažava i napore Vlade u dosada provedenim reformama, ali i onim mjerama koje poduzimamo za postizanje, s jedne strane fiskalne konsolidacije, a s druge temelja za gospodarski rast'', ocijenio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.