Ilustracija: Shutterstock
NA KONFERENCIJI organizacije ICANN zadužene za budućnost Interneta postavlja se pitanje tko će preuzeti odgovornost za administraciju domena nakon što se SAD 2015. povuku. Naime, prošlog je tjedna Amerika priopćila kako kontrolu izdavanja naziva domena, a time praktički i najvišu kontrolu nad Internetom, namjerava predati nekom drugom, što je, kako piše Deutsche Welle, odjeknulo poput bombe i borba za preuzimanje kontrole domena od SAD-a je počela.
Jedna od organizacija koja je pokazala najviše zanimanja za adminstraciju internetskih adresa je Međunarodna telekomunikacijska agencija (ITU) koja djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik ITU-a Hamadoun Touréje još prošle godine izrazio spremnost, ali i potrebu da upravu Interneta preuzme ovaj ured Ujedninjenih naroda.
No, na kongresu ICANN-a koja se ovog tjedna održava u Singapuru predstavnici ITU-a su se morali pomiriti s činjenicom da su njihovi izgledi za preuzimanjem kontrole i administracije internetskih adresa ravne nuli. Glavni protivnik: SAD. "Washington ni pod koju cijenu ne želi da ovu kontrolu preuzme neka nadnacionalna organizacija", tvrdi Paul Fahlinger iz organizacije Internet&Jurisdiction koja se zalaže za učešće što većeg broja interesnih grupacija u procesu kontrole Interneta, piše DW.
Jedna od ideja o tomu tko bi mogao preuzeti internetsko kormilo je i prijedlog o godišnjem sazivanju Internetskog globalnog foruma koji bi funkcionirao kao neka vrsta parlamenta koji upravlja i kontrolira rad ICANN-a. Na da bi se to ostvarilo ovaj gremij mora izići iz kontrolne sfere Ujedinjenih naroda na čiju inicijativu je 2005. i osnovan.
Mnogo je zemalja koje žele decentralizirati upravljanje globalnom informatičkom mrežom, a pritom se posebice izdvajaju rastuće gospodarske sile poput Rusije i Kine. Ideja koja stoji iza ove inicijative je da svaka zemlja ili zajednica poput Europske unije, sama administrira dodjelu adresa tj. domena. No internetski stručnjaci govore o opasnosti koja se krije iza ovog nauma. Tada bi naime svaka zemlja za sebe mogla kontrolirati pristup internetu svojih građana i to na mnogo suptilniji način nego danas.
"U tom slučaju uopće ne možete biti sigurni da ćete doći do stranice koju ste zaista upisali. Npr. vlasti mogu jednostavno odrediti da ako upišete 'twitter' stignete na stranicu koja izgleda kao Twitter ali nije", upozorava Paul Fahlinger. Kontrola Interneta time bi dosegla neslućene razmjere.
No, unatoč tomu raste broj onih koji se zalažu za nacionalno rješenje administracije pristupa internetu. Kako će na kraju izgledati kontrola Interneta to ni na ovoj konferenciji koja traje u Singapuru nitko ne usuđuje dati odgovor, zaključuje DW.