Foto: Dragan Matić/Cropix
REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocija plus o društvenim i političkim preferencijama, CRO -Demoskop, koje je provedeno u prva tri radna dana travnja, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremenu stagnaciju potpore HDZ-u. Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini, a zabilježen je i blagi rast potpore HSS-a i HNS-a. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji 16 mjeseci nakon parlamentarnih, ali i mjesec i pol prije lokalnih izbora.
HNS i HSS dijele četvrto mjesto s izborom od 2,8 posto (i obje su stranke zabilježile blagi porast izbora u posljednjih mjesec dana). HDSSB je na šestom mjestu s izborom od 2,7 posto (prije mjesec dana 3,1 posto). Još samo Nezavisna lista Ivana Grubišića bilježi izbor veći od 2 posto. Šest se stranaka/lista natiskalo između 1 posto i 2 posto (HSLS i HSP po 1,8 posto; HSP dr. A. Starčević i HSU po 1,7 posto; IDS 1,4 posto i BUZ 1,1 posto). Sve su ostale stranke imale izbor ispod 1 posto te su zabilježile skupni izbor od 1,7 posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (24,9 posto), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40 posto od ukupnog uzorka).
Josipović i dalje dominira na ljestvici popularnosti, Karamarko i Milanović najomraženiji
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,8 posto izbora (prošli mjesec 43,3 posto) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,1 posto (prošli mjesec 7,5 posto), a premijer Milanović s izborom od 5,5 posto je na četvrtom mjestu. Ivan Grubišić s 3,5 posto izbora drži peto mjesto (u ožujku 4,7 posto). Slijede potpredsjednica Vlade i nova predsjednica HNS-a Vesna Pusić s 3 posto, Ruža Tomašić s 2,4 posto, Jadranka Kosor i Milan Bandić po 2,3 posto, a prvih deset završavaju Slavko Linić i Tomislav Karamarko s po 2,1 posto izbora.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara treći mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko koji je s ovomjesečnih 29,4 posto izbora povećao svoju prednost u negativnom doživljaju u odnosu na prvog pratitelja. Drugo je mjesto ovaj mjesec pripalo Zoranu Milanoviću koji je zabilježio povećanje izbora za najnegativnijeg političara u zemlji s prošlomjesečnih 11,5 posto na sadašnjih 14 posto. Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13 posto prema 12,2 posto iz ožujka). Slavko Linić s izborom od 12 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 11 posto. Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 5 posto izbora drži šesto mjesto. Približavanje lokalnih izbora i povećano javno pojavljivanje splitskog gradonačelnika Keruma priskrbilo mu je češći izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i s 1,9 posto je na sedmom mjestu. Ministar Jovanović je s 1,5 posto na osmom mjestu, a u prvih su deset političara još Vladimir Šeks s 0,7 posto izbora i predsjednik Josipović s 0,5 posto.
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 69,9 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 80,3 posto građana/ki (prema 79,8 posto iz ožujka), dok je negativan za 10,4 posto (prije mjesec dana 10,9 posto). Zoran Milanović je pozitivan za 40,5 posto ispitanika/ca (u ožujku 38,7 posto), a negativan za 45,4 posto (u ožujku 44,9 posto). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 5 postotnih poena, te već drugi mjesec bilježi negativni balance score. Tomislav Karamarko pozitivan je za 11,4 posto građana/ki (u ožujku 13 posto), dok je za njih 75,5 posto negativan (u ožujku 74,6 posto). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 64,1 postotnih poena. U prvom mjerenju nakon promjene na stranačkom vrhu predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 56,6 posto građana/ki, a negativna za 27,9 posto (netto pozitivan doživljaj od 28,6 postotnih poena). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 36,1 postotnih poena), samo malo slabiji za Dragutina Lesara (netto pozitivan 33,9 postotnih poena) i Ivana Grubišića (netto pozitivan 30,1 postotnih poena). Netto pozitivan je doživljaj zabilježen i za predsjednika HSS-a Branka Hrga (6,4), dok je Ruža Tomašić sa svojim izjavama i obrazloženjem iste o "gostima u Hrvatskoj" srozala svoj netto doživljaj iz pozitivnog u ožujku (+15,2 postotnih poena) na negativan u ovom mjesecu (-18,5 postotnih poena).
Hrvatima najvažniji događaji i teme u ožujku izbor novog Pape, kriza i rast nezaposlenosti
U posljednjem istraživanju dvije su teme izdvojile po češćem izboru za događaj/temu mjeseca ožujka: izbor novog pape Franje I. 32,9 posto, gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi radnika, pad standarda građana 15,2 posto.
Slijede tri teme s izborom od 4 do 8 posto: smrt djevojčice Nore Šitum 7,6 posto, potpisivanje memoranduma o rješenju za Ljubljansku banku (4,6 posto) i odluka o smanjenju plaća zaposlenih u javnom sektoru od 3 posto (4,1 posto).
Osam je događaja s izborom između 2 i 3 posto: pobjeda Hrvatske nad Srbijom i Walesom u kvalifikacijama za SP (3,0 posto), novo zaduživanje RH za 1,5 milijarde US dolara (2,8 posto), isključenje Jadranke Kosor iz HDZ-a (2,6 posto), odluka o izborima za EU parlament, predaja izbornih lista, događanja u splitskom brodogradilištu i inicijativa predsjednika Josipovića za pomoć prezaduženim građanima (po 2,5 posto), uhićenje Zdravka Mamića zbog sumnje na govore mržnje (2,3 posto) i nastavak suđenja u slučaju Fimi Media (2,1 posto). Sve su ostale teme zabilježile rjeđi izbor.
Vladu podupire 35 posto Hrvata
Vlada RH u svom petnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 35 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 35,7 posto), dok vladinu politiku ne podržava 49,7 posto građana (prema 49,5 posto iz ožujka) uz 15,2 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 35 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,23), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10.