Foto: Guliver Image / Getty Images
Sastanak 19 lidera eurozone i dalje je u tijeku, očekuje se da će se raspravljati do kasno u noć. No, najvažniji zaključci već su doneseni na sastanku Eurogrupe, skupine koju čine svi ministri financije eurozone, gdje je većina članova odlučila pokoriti se željama njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea, koji je otvoreno dao do znanja da bi mu Grexit bio najmilija solucija.
Zahtjevi Eurogrupe: Predajte nam imovinu, provedite reforme koje smo vam propisali, dopustite da odlučujemo umjesto vas
Eurogrupa traži od Grčke formiranje privatizacijskog fonda, u koji bi se izdvojila grčka nacionalna imovina teška 50 milijardi eura. Ideja je da se imovina rasproda kako bi se pokrili dugovi, ali ono što Grke posebno boli je činjenica da im šefovi eurozone žele oduzeti suverenitet nad vlastitim dobrima. Fond bi, naime, bio stacioniran u Luksemburgu, a njima Grčka ne bi mogla ni samostalno upravljati, već bi se sve odluke donosile uz nadzor iz Europske unije.
Na većinu drugih ustupaka Grci su već pristali, ali ovaj će zahtjev teško progutati. A to čak i nije jedina stvar koju Eurogrupa od Grčke traži. Naređeno im je i da, ukoliko žele postići kakav-takav dogovor o novom bailoutu, do 15. srpnja (dakle u naredna tri dana) prihvate paket novih reformi kojima će se dodatno srezati državna potrošnja i redefinirati porezne stope. Također, Grčka bi se morala obvezati da nikakve relevantne buduće zakone neće donositi bez prethodnih konzultacija s institucijama EU.
Politico je objavio i kojih sedam mjera Grčka mora usvojiti u naredna tri dana kako bi zadovoljila uvjete Eurogrupe. Trebaju izraditi nacrt o izmjenama stope PDV-a, proširiti bazu za ubiranje poreza, reformirati mirovinski sustav, usvojiti zakon o građanskim parnicama, zaštititi nezavisnost grčkog statističkog ureda ELSTAT, provesti rezove proračunske potrošnje i implementirati europsku direktivu o bankama, koja propisuje kako će se države odnositi prema ugroženim financijskim institucijama.
Eurogrupa od Grčke također očekuje da u "zadovoljavajućem vremenskom roku" provede privatizaciju električne mreže, riješi problem nenaplativih kredita, osigura nezavisnost ureda koji se bavi privatizacijom javnih dobara, depolitizira grčku državnu upravu i dopusti povratak Troike u Atenu. Također, Eurogrupa traži od Grčke da se u budućem bailoutu, ukoliko do njega dođe 10 do 25 milijardi eura izdvoji za sanaciju bankovnog sustava.
Može li Cipras skupiti većinu u parlamentu?
Sve navedene reforme i rezove mora odobriti grčki parlament, a pitanje je može li Cipras više uopće prikupiti većinu glasova. Zadnji prijedlog, kojim je zapravo izglasan upravo onaj paket mjera kojeg su grčki birači na referendumu odbili, kroz parlament je uspio progurati, ali pritom je izgubio glasove 17 zastupnika iz redova Sirize, tako da je Ciprasova vlada sada de facto manjinska.
Problem je što su među disidentima navodno i barem dva ministra u Ciprasovom kabinetu, za koje se može očekivati da će već sutra biti smijenjeni. No, ukoliko Cipras ne bude mogao skupiti većinu u parlamentu, smjene u vladi neće mu pomoći. U tom slučaju jedini eventualni način se prijedlog Eurogrupe progura kroz parlament bit će raspisivanje izvanrednih izbora.
Alternativa je izlazak iz eurozone, i to po modelu kojeg zagovara njemački ministar Schäuble. On predlaže da grčka uzme "time-out" od eura i vrati se drahmi na rok od minimalno pet godina. U tom bi se razdoblju Grčka, prema Schäubleovoj zamisli, morala gospodarski oporaviti, restrukturirati dugove i zatim se vratiti u okrilje eurozone nakon što se uspije stabilizirati.
Osim što je, zajedno sa svojim novim ministrom financija Euklidom Cakalotosom, prisutan na grupnom sastanku lidera eurozone, Cipras je u Briselu tijekom popodneva odradio više bilateralnih sastanaka, a iza zatvorenih vrata razgovarao je s Angelom Merkel, Francoisom Hollandeom i šefom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.
"Mentalno mučenje" Ciprasa
Detalji tog sastanka nisu objavljeni, ali EU dužnosnik koji je s novinarom Guardiana razgovarao pod uvjetom anonimnosti opisao ga je kao "ekstenzivno mentalno mučenje". Merkel, Hollande i Tusk na sastanku su navodno pritiskali Ciprasa da pristane na uvjete Eurogrupe, a da pritom uopće nisu skrivali da bi Grčka u tom slučaju morala postati svojevrsni štićenik eurozone, bez prava da samostalno odlučuje o svojoj sudbini.
I čini se da je grčki premijer na to spreman. U Brisel je Cipras došao sa stavom da je "dogovor i dalje moguć, ako ga sve strane žele". Još jednom je time pokazao da se zapravo panično boji izlaska iz eurozone, što je solucija za koju se Sirizina vlast uopće nije pripremila, niti su građanima objasnili što bi to zapravo značilo.
Grčke banke u međuvremenu su i dalje zatvorene, a takve će, kako se čini, i ostati do daljnjeg. Europska središnja banka sutra bi grčkim bankama trebala odobriti određenu količinu izvanrednih sredstava, koja bi trebala biti dovoljna da se zadrži trenutačni režim, po kojem Grci s bankomata mogu podići 60 eura dnevno. Građani Atene u međuvremenu se još jednom okupljaju na središnjem gradskom trgu i prosvjeduju protiv dodatnih rezova. Ništa im drugo nije ni preostalo.