Foto: Arhiva
"PRVI dojam je da se u odnosu na vjerska opredjeljenja nisu dogodile značajnije promjene u Hrvatskoj premda se u odnosu na propis iz 2001. godine osjeća trend povećanja onih koji se izjašnjavaju kao ateisti ili nisu vjernici te agnostika. Temeljitije analize bi mogle pokazati odakle su se oni regrutirali", istaknuo je u izjavi za Iku prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Naime, Baloban tvrdi kako se i bez temeljitih analiza može zaključiti da popis pučanstva u Hrvatskoj iz 2011. godine u odnosu na vjeroispovijest nije donio ništa spekulativno. Naime, broj katolika se nije značajno smanjio, a što su priželjkivali Katoličkoj crkvi neskloni "mediji, političari i određene civilne udruge".
"Katolika je 86,28 posto ili u odnosu na broj stanovnika 1,69 posto manje nego 2001. godine. Treba napomenuti odnosno prisjetiti se da su neposredno prije i za vrijeme popisa određene udruge vodile organiziranu kampanju da se vjernici ne izjašnjavaju kao katolici odnosno pripadnici Katoličke Crkve služeći se pritom 'različitim negativnostima i podvalama' u odnosu na život crkvenih službenika u Hrvatskoj", zaključuje Baloban za IKA-u.