Foto: Index
NEMA kaznenog djela i nitko nije kazneno odgovoran zbog katastrofe sa Spaladium arenom, zaključci su četverogodišnje istrage splitskog Županijskog državnog odvjetništva.
S obzirom da se neki dan održala tematska sjednica Gradskog vijeća Splita, na kojoj je gradonačelnik Ivo Baldasar, unatoč protivljenju predstavnika Ministarstva financija, nastojao izgurati podršku za predstečajnu nagodbu TPN-a Sportski grad, Tvrtke posebnih namjena Konstruktora, Dalekovoda i IGH, zatražili smo od DORH-a izvještaj oko istrage koja je pokrenuta nakon što je Slobodna Dalmacija u srpnju 2009. godine objavila sadržaj tajnih aneksa koje je u ime Grada i uz suglasnost tadašnjeg Gradskog poglavarstva potpisao HDZ-ov gradonačelnik Ivan Kuret.
Toranj trebao biti gotov prije tri i pol godine
"U svezi vašeg upita koji se odnosi na moguće nepravilnosti u realizaciji objekta Spaladium arene, izvješćujemo vas kako su projekt inicirali Vlada RH i Grad Split u cilju održavanja Svjetskog rukometnog prvenstva u siječnju 2009. godine. Projekt je predviđao izgradnju u dvije faze. U prvoj, Spaladium arenu za 12 tisuća posjetitelja s rokom dovršetka do prosinca 2008. godine. U drugoj fazi ugovorena je garaža s 1.500 parkirnih mjesta, trgovačkim centrom od 30 tisuća kvadratnih metara i poslovnim tornjem od 25 katova s rokom dovršetka do 15. prosinca 2010. godine", navode u Državnom odvjetništvu.
Konzultantu Marenjaku zahtjev banaka bio prihvatljiv
Podsjetili su na kronologiju događaja koji su se vrlo brzo oteli kontroli i pretvorili izgradnju centra u Lora u najveću štetu koja se Splitu dogodila otkako je samostalne Hrvatske. Ništa se ne može usporediti s crnom rupom Spaladium arene za koju izvorni projekt nikada nije ni predvidio da može samostalno rentabilno poslovati, što ipak nije obeshrabrilo gradonačelnika Baldasara da predloži kako bi bilo najbolje da Split uzme arenu te idućih 20 i nešto godina otplaćuje 53 milijuna eura.
"Na javnom natječaju za konzultanta, Grad Split izabrao je Hrvatski institut za mostove i konstrukcije, državni institut izabran za konzultanta i za gradnju sportskih arena u Varaždinu i Osijeku. Na javnom natječaju kao najpovoljniji odabran je TPN, koji je iz vlastitih sredstava započeo građevinske radove, iskope i izgradnju betonske konstrukcije. Zbog nedostatka sredstava u travnju 2008. godine zatražili su kredit od Bank Austrie i Erste banke, koje su inzistirale da se mjesečna zakupnina ne uplaćuje na poseban račun, kako je ugovoreno u Ugovoru o javno-privatnom partnerstvu, već da se odmah koristi za otplatu anuiteta kredita za izgradnju dvorane i zasnivanjem zaloga na pravu građenja. Upravo je ovo sadržaj prvog aneksa od 3. ožujka 2008. godine, kojeg je potpisao gradonačelnik Kuret. Prije potpisivanja, konzultant Institut HIMK dao je pozitivno mišljenje na sadržaj aneksa. Voditelj tima savjetnika Saša Marenjak pojasnio je kako je zahtjev banaka bio prihvatljiv te da odgovara standardima o javno-privatnom partnerstvu jer banke na taj način štite sigurnost investicije", navodi u odgovoru Državno odvjetništvo u Splitu.
Državno odvjetništvo nitko nije pitao
Redovi koji slijede najvažniji su.
"Pri tom je i gradsko poglavarstvo prije potpisivanja aneksa donijelo zaključak kojim su usvojili sadržaj aneksa. Slijedom iznesenog, utvrđeno je kako ne postoje elementi kaznenog djela za koje bi se progon poduzimao po službenoj dužnosti. U svezi tvrdnje da je Državno odvjetništvo dalo suglasnost za cijeli posao ističemo da Državno odvjetništvo ni na koji način nije sudjelovalo u postupku ugovaranja i provedbe projekta, niti je dalo svoj pristanak, s obzirom da po zakonu za to nije nadležno", zaključili su u Državnom odvjetništvu.
Obiteljske veze
Odgovor je, kao što se da primijetiti, štur i uopće ne spominje drugi aneks kojeg je Kuret potpisao u siječnju 2009. godine.
Kao dovoljan zalog Kuretovog potpisa na dodatno zaduženje navodi se Gradsko poglavarstvo, a ne Gradsko vijeće Splita.
Ono što treba znati za bolje razumijevanje odgovora Državnog odvjetništva jest da je u Gradskom poglavarstvu, dok su se sve ove stvari događale, na ključnom mjestu poglavara za financije sjedio Jurica Jurišić, suprug dugogodišnje šefice splitskog tužilaštva, danas Bajićeve zamjenice Inke Jurišić. Jurišić je u poglavarstvo zasjeo iz kvote Liste Velog mista, a svoj rad stavio je u službu grandiozne politike HDZ-ovog premijera Ive Sanadera, koja je Splitu naturila dvoranu koja mu zapravo nije trebala.
Zabrinuti Grčić i nezainteresirani Kerum
Potpisanim aneksima na ruku se išlo izvođačima kojima se počeo plaćati najam dvorane prije no što je izgrađen poslovni toranj, sadržaj bez kojeg cijeli projekt nema financijsko opravdanje. Kureta je naslijedio Kerum, koji nije iskoristio zaštitne mehanizme i aktivirao jamstva. Grad Split prestao je plaćati najam, što je izazvalo zabrinutost potpredsjednika Vlade Branka Grčića koji je skočio do Banovine, ali samo da provjeri gdje je novac koji je država plaćala Gradu, a Grad ga nije prosljeđivao TPN-u, koji je zbog toga završio u stečaju.
Kerum do kraja mandata nije našao nikakvo rješenje za Spaladium, što i ne čudi jer je imao i dovoljno svojih problema. Zamjenik Jure Šundov najviše se operativno vezao uz pronalaženje kakvog-takvog rješenje pa mu je sinula ideja da Grad i gradske firme prodaju svoje nekretnine i time financiraju gradnju tornja u koji bi se onda smjestile i državne institucije poput sudova.
Baldasar uhljebio Kuretovog poglavara suglasnog za Arenu
Baldasar je naslijedio Keruma i odmah se silno angažirao, no mnogima se činilo, sasvim pogrešno. Inzistirao je da Grad preuzme cijeli teret otplate na račun vlasništva nad dvoranom koja nije rentabilna.
U međuvremenu se našlo radno mjesto za Kuretovog poglavara koji je dao suglasnost za anekse Juricu Jurišića. Zaposlen je kao revizor u Vodovod i kanalizaciju. Direktor Zdravko Mulić misli da se radi o odličnom rješenju. Baldasar se nije sjetio na tematsku sjednicu pozvati Jurišića, koji bi možda i najbolje znao objasniti što se dogodilo i što piše u ugovoru koji nitko živ ne razumije pa tako nije najjasnije može li se Grad Split iz svega izvući neokrznut budući da su probijeni svi rokovi zadani ugovorom koji bi zbog toga trebao biti ništetan, tj. nevažeći.
Bajićevom kumu na čelu Gradskog vijeća sve smiješno
Daša Dragnić, vijećnica Pametnog grada Marijane Puljak, kazala je neki dan na sjednici kako su Amerikanci neke svoje dvorane srušili nakon Olimpijade jer su procijenili da im je to jeftinije nego da stoje zatvorene. Na to je reagirao predsjednik Gradskog vijeća SDP-ov Boris Ćurković, Bajićev kum i direktor pravne službe Vodovoda i kanalizacije, dakle, isti onaj koji je zapošljavao Juricu Jurišića, revizora i poglavara. "Sva sreća da je Amerika daleko", htio je biti duhovit Ćurković, koji se na istoj sjednici pohvalio i kako mu je stigao mail u kojem ga žena pita u kojoj je ladici meso.
Eto, red šale, red zbilje, nitko nije odgovoran, oni koji su bili suglasni sa zaduživanjem, danas su čak i nagrađeni radnim mjestom u gradskoj administraciji. Državno odvjetništvo, obiteljski vezano sa sudionicima u javno-privatnom partnerstvu mega štete koju će tek trebati nadmašiti neki budući vizionar Sanaderovih dosega, nije uspjelo pronaći ništa sporno. U međuvremenu, teret otplate ostaje generacijama koje tek dolaze. Zvuči zaista nevjerojatno, ali nitko nije kriv. Drugačija razmišljanja akademske su naravi budući da o progonu odlučuje jedino Bajićeva služba. Ako oni kažu da nema djela, nema drugog da kaže da ima. I to bi, otprilike, bilo to.