Foto: Goran Mehkek/Cropix
PRATEĆI raspravu o Zakonu o proračunu HDZ-ova zastupnica i blogerica Banke.hr Martina Dalić uočila je da se u njemu poziva na "jedno nepostojeće ministarstvo". Tekst prenosimo u cijelosti:
Dan poslije rasprave o proračunu pred Saborom su se našle izmjene i dopune Zakona o proračunu. U odnosu na proračunsku raspravu, na prvi pogled, sasvim nezanimljivo. Međutim, u tom se prijedlogu sasvim neočekivano našla i odredba kojom se za neke poslove u procesu pripreme proračuna zadužuje "ministarstvo nadležno za strukturne reforme". Nad mojom glavom ogroman upitnik. Zar u nas postoji ministarstvo zaduženo za strukturne reforme?!
Na uporno inzistiranje koje bi to ministarstvo bilo, predstavnik Ministarstva financija odgovorio je da se pod ministarstvom zaduženim za strukturne reforme podrazumijeva Ministarstvo regionalnog razvoja.
To se, doduše, baš ne da iščitati iz važećeg djelokruga rada Ministarstva regionalnog razvoja koje je određeno Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava, ali slijedom kratke odredbe iz promijenjenog Zakona o proračunu barem sam ja zaključila da će ubuduće Ministarstvo regionalnog razvoja pokretati, koordinirati i nadzirati strukturne reforme. To bi nekako moralo raditi ako namjerava ostvariti svoju nadležnost. Da li je Ministarstvo regionalnog razvoja baš najpogodnije za to, ostaje za vidjeti.
"Vladajući ni u jednom trenutku nisu napomenuli da su Ministarstvu regionalnog razvoja povjerene 'strukturne reforme'"
Doduše, prethodnog dana se više od četrnaest sati vodila rasprava o proračunu, i vladajući i oporba su se pozivali na strukturne reforme – vladajući su tvrdili da se provode s određenim poteškoćama, oporbeni da ih nema niti u tragovima. Međutim, najviši predstavnici vlasti niti u jednom trenutku nisu napomenuli da je Ministarstvu regionalnog razvoja povjeren takav zadatak.
Možda im se nije činilo važnim, možda nisu bili niti svjesni da je tako nešto uopće upisano u predložene izmjene Zakona o proračunu. Ili se možda mi svi zajedno uopće ne razumijemo, iako se, za razliku od Skupštine grada Zagreba, u Saboru još uvijek koristi hrvatski jezik.
Što tko u stvari podrazumijeva pod 'strukturna reforma' veliko je pitanje. Štoviše, s vremenom postoje sve očitiji jaz između učestalosti pozivanja na strukturne reforme i stvarnog stanja i kretanja u ekonomiji koje bi trebalo odražavati, valjda pozitivne, rezultate tih reformi, ako ih ima. Kao da nešto nije u redu ili s retorikom ili s provedbom ili sa samim reformama.
No rating agencije imaju sasvim jasnu predodžbu o tome što su to strukturne reforme pa se samo dva dana nakon proračunske rasprave i dan nakon sramežljivog i zaobilaznog pokušaja da se identificirala institucija odgovorna za strukturne reforme, Fitch ponovo predomislio i promijenio očekivanja o budućem kretanju ratinga u negativna. Čini se da u Fitchu ima previše stručnjaka, analitičara, mikromenadžera budžeta koji ne razumiju politiku. Jer, kao što reče premijer Milanović tijekom proračunske rasprave, struku respektiram, ali politika je nešto drugo. I nije on u tom stavu osamljen – niti na ljevici niti na desnici.
Fitch nas ipak upozorava na stvarnost, a ocjena S&P-a bi mogla stići za koji tjedan. Hoće li to biti dovoljno da hrvatska politika i struka ipak pokušaju naći zajednički jezik? Bilo bi dobro da to bude hrvatski jezik. U suprotnom mogao bi prevladati engleski.