Foto: Ranko Šuvar/Cropix
ZBOG nestanka prirodnih staništa sve više opada broj roda koje su strogo zaštićena vrsta ptice u Hrvatskoj. S namjerom podsjećanja javnosti na tu problematiku u Hrvatskoj se 24. kolovoza obilježava kao Dan roda.
Ugrožene pesticidima, prevencijama poplava, prenamjenom poljoprivrednih zemljišta, zagađenjem voda...
Hrvatska populacija procjenjuje se na 1100 do 1300 gnijezdećih parova. Roda živi na otvorenim staništima, a preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način jer upravo na njima nalazi najviše svoje hrane. Hrani se vodozemcima, gmazovima, ribama, glodavcima i velikim kukcima. Veliko gnijezdo svija na krovovima kuća i drugih građevina ili pak gnijezdo gradi na električnim stupovima. U Hrvatskoj njeno područje rasprostranjenosti otprilike omeđuju rijeke Mura i Drava na sjeveru, Dunav na istoku te Kupa i Sava na jugu. Dio gnijezdeće populacije nalazi se u postojećim zaštićenim područjima, a područje na kojem se nalazi 59 posto gnijezdeće populacije ulazi i u sastav ekološke mreže NATURA 2000.
U Hrvatskoj su bijele rode najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog intenziviranja poljoprivrede, melioracije vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja te regulacije vodotoka i prevencije poplava na prirodno poplavnim područjima. Korištenje pesticida i zagađenost površinskih voda imaju snažan posredan utjecaj jer djeluju na količinu i kvalitetu plijena, a posljedično i na uspjeh gniježđenja. Uništavanje gnijezda od strane ljudi još uvijek se povremeno događa, a sudar sa žicama od struje i elektrokucija također predstavljaju problem.
Država i županija će građanima koji prime rode za "podstanare" dati 700 kn po gnijezdu
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kroz Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti od 2009. provodi projekt 'Zaštita i očuvanje bijele rode'. Glavni cilj ovoga projekta je očuvanje i zaštita bijele rode te očuvanje sela i prostora u kojima obitavaju rode. Vlasnicima objekata na čijim se krovovima nalaze gnijezda bijelih roda isplaćuje se naknada u visini od 700 kn po gnijezdu za očuvanje prostora i biološke raznolikosti. Ukupna vrijednost projekta za ovu godinu iznosi 349.000 kuna, u kojem je Fond osigurao 50 posto sredstava (174.650,00 kuna), dok preostalih 50 posto snose županije. Sudjelovanje u provedbi projekta prihvatilo je 11 županija, s ukupnom brojkom od 499 gnijezda te je službeno potpisivanje najavljeno za prvu polovicu rujna.
"Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u europskim, pa čak i svjetskim razmjerima i naša je dužnost da to tako i ostane bez obzira na povećana zagađenja i uništavanja staništa. Zato nastojimo osigurati financijska sredstva za očuvanje tradicionalnog i prirodi prijateljskog načina života koliko god je to u ova krizna vremena teško jer time omogućujemo opstanak vrstama poput bijele rode", izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.