Dobrodošli u EU: Evo tko će Hrvatskoj praviti društvo u europskoj magarećoj klupi!

Screenshot: Youtube

SAMO četiri zemlje-članice EU imaju manji BDP od hrvatskog, što 28. europsku zvjezdicu šahovničastog uzorka, smješta dakle na neugledno "peto mjesto odozada" u Uniji, kada je u pitanju ovaj relevantni podatak kojim se mjeri bogatstvo, ili u ovom slučaju, siromaštvo neke zemlje.

Hrvatska je "duplo bogatija" od Bugarske i Rumunjske?


Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, BDP po stanovniku ove napaćene zemlje za 2011. godinu iznosi 10 203 eura. Ako se pitate kako po tome kotiramo u krugu "europske obitelji" koja nas upravo usvaja, dio odgovora smo vam već dali, a sigurno vas zanima tko su ti koji su "gori čak i od nas".

Poljska sa 9900 i Mađarska sa 9800 eura BDP-a u 2012. malo su ispod Hrvatske, ali nakon toga slijedi zastrašujući bezdan, iz kojeg vire Rumunjska s 5800 eura (ali podatak je iz 2010.) i Bugarska, čiji su stanovnici prošle godine imali 5400 eura po glavi stanovnika.

Što oni uopće rade tamo?

Četvorka s dna EU kace, tamo se bacaka od nedavno, jer Poljska i Mađarska u Uniju su ušle 2004., u najvećem proširenju u 56-godišnjoj povijesti ove superdržave, kada su u drugom valu uvlačenja iza nekadašnje Željezne zavjese (prvi je bio 1990., prihvaćanjem dotadašnje Istočne Njemačke), u Uniju ušli još Cipar, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Malta, Slovačka i Slovenija.


Bugarska i Rumunjska kontroverzno su, točnije - potpuno nezasluženo, u EU ušle prvog dana 2007. Našu priču počinjemo s Bugarskom.

Lijepa naša Bugarska: Korupcija i organizirani kriminal razaraju zemlju

Bugarska, koja je iz komunističkog lagera izašla kao jedan od najtvrđih bastiona tog totalitarizma, početkom 90-ih jedva je preživjela frontalni sudar s blagodatima nove ere: Demokracijom i tržišnom ekonomijom. Neimaština, jako nizak standard, štrajkovi, nestabilnost, odvijali su se pod više  ne tako čvrstom, ali itekako prisutnom i utjecajnom rukom partije, naravno, sada umivene za potrebe višestranačkog sustava.

Posvemašnju propast donekle je uspio zaustaviti nekadašnji Kralj Simeon II, koji se nakon povratka iz progonstva prihvatio premijerskog žezla 2001 - 2005 i zaslugom njegovih reformi (gospodarski porast, smanjenje ekstremno visoke nezaposlenosti i inflacije) situacija je bila bolja, ali obični bugarski građani to nisu primjećivali po svojim plaćama, potrošnji i životnim uvjetima.

Ćirilica je najveći bugarski doprinos Uniji

Ipak, Bugarska je u travnju 2005. potpisala Pristupni sporazum, a za novogodišnji poklon 2007. dobila ulazak u Uniju. Tamo joj se zbog svega nabrojanog nisu baš previše radovali, a posebno kad su shvatili da u EU, osim tržišta sa 7 milijuna osiromašenih potrošača (Bugarska naravno nije u euro-zoni, nego je i dalje vjerna svojoj valuti, levu) i ćiriličnog pisma, nije donijela gotovo ništa, osim neizlječivo metastazirane korupcije i organiziranog kriminala.

Iako je Bugarska iz Bruxellesa dobivala nebrojena upozorenja da se ozbiljno obračuna s navedenim pošastima, to nije napravila, pa joj je godinu i pol nakon ulaska u EU, blokirano oko pola milijarde eura pomoći.

Ipak se po nečemu razlikujemo: Hrvati Vladu ruše na fejsu, Bugari na ulici

Nisu Bugari došli pameti ni u drugoj polovici 2010., kada su nakon još jedne jalove reakcije na protu-korupcijski ultimatum iz europske središnjice, od Njemačke i Francuske dobile veto na ulazak u šengensku zonu, tako da Bugari, iako već dugo u EU, ne mogu od Atlantskog do Crnog mora putovati bez putovnica.

Pad Vlade Boika Borisova u veljači ove godine, također je posljedica suvremene tekovine koja nam je itekako poznata: Ljubavnog zagrljaja ljudožderskog zapadnjačkog kapitalizma i post-komunističke balkanske političke "elite", u kojem su potonji sluge prvima, a ne onima kojima vladaju.

Pitajte Bugare zašto se ne raduju konkurenciji "HEP-u"

Zbog toga što su cijene režija (struje i grijanja) skočile u nebo zato što je Vlada pogodovala stranim multinacionalkama (zato se, braćo i sestre, Hrvatice i Hrvati, ne radujte ulasku stranih energetskih tvrtki i njihovim "bitno jeftinijim cijenama"!) Bugari su izašli na ulice, žestoko prosvjedovali, a nekoliko ih se, očajnih zbog siromaštva i zapalilo i na taj način po drugi put u 16 godina srušili su Vladu - '97 je to bila socijalistička, a prije četiri mjeseca "desna". Eto, ipak nečega što Hrvati nemaju zajedničkog s narodom čiji ne samo jezik, nego i zadnjih 20 godina povijesti, itekako razumiju.


Mediji glasnici krupnog kapitala, predsjednik fikus, u foteljama se rotiraju dvije stranke...


I u europskoj Bugarskoj, najmoćniji mediji su u vlasništvu stranaca, a prema Reporterima bez granica, zemlja je na zadnjem mjestu u EU po medijskim slobodama, jer je žurnalistički modus operandi "...služenje poslovnim interesima oglašivača i neobjavljivanje ičega što bi im moglo štetiti..."

Kao i u Hrvatskoj, predsjednik je "fikus", a nakon pada Vlade i tri mjeseca bezvlašća (jer detronizirani Borisov, koji je dobio većinu na izvanrednim izborima, nije mogao naći koalicijske partnere), socijalisti su na premijersku funkciju postavili nestranačkog ekonomskog stručnjaka i bivšeg ministra financija Plamena Orešarskog, u pokušaju da kopiraju talijanski model Montijeve tehnokratske Vlade.

Pola milijuna Bugara u niskom startu čeka 2014. da pobjegne što dalje od domovine

Međutim, Bugari više ne vjeruju istim facama koje se rotiraju na vladajućim foteljama, dok im zemlja i dalje tone u "duboku institucionalnu krizu, ekonomsku depresiju i raspad društva" (Orešarski) i kao zapete puške, čekaju Novu godinu, jer 2014., osam članica EU (Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Nizozemska..) diže rampu na useljenje emigranata iz ove zemlje, odakle se očekuje da ih pola milijuna krene u svijetlu europsku budućnost, u kojoj ih čekaju geta u Njemačkoj, a dobrodošlicu im spremaju i britanski neonacisti, Ali bez obzira na sve to, Bugari žele što dalje od Balkana i "EU Bugarske".

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.