Foto: Arhiva
"Ja ću predložiti, a tko će to provesti, vidjet ćemo. Očekujem da će se javiti volonteri koji bi prikupljali potpise", kaže saborski zastupnik don Grubišić, koji naglašava da se vjeronauk mora održavati u crkvenim prostorima.
"Vjeronauk ne bi smio opterećivati sadržaje i ulogu civilnog društva. Hrvatska je ustavom definirana kao civilna država", kaže don Grubišić, koji očekuje da bi s prikupljanjem potpisa za referendum mogao početi već idućeg tjedna.
Katolički vjeronauk u Republici Hrvatskoj uveden je 1992. godine temeljem ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice kao izborni predmet u osnovnoj i obavezni izborni predmet u srednjoj školi (umjesto njega može se izabrati etika).
Za vrijeme Jugoslavije u Hrvatskoj je vjeronauk bio službeno zabranjen u javnim školama 1952. godine i Teološki fakultet u Zagrebu isključen iz Sveučilišta.
Djeca koja ne pohađaju vjeronauk nemaju alternative
Iako se vjeronauk službeno vodi kao izborna aktivnost, činjenica je da djeca koja ne pohađaju vjeronauk u osnovnim školama nemaju ponuđen alternativni predmet. Ministar obrazovanja Željko Jovanović najavio je u travnju ove godine promjene u obrazovnom sustavu, koje će obuhvaćati i status vjeronauka u osnovnim školama.
"Škole moraju voditi brigu o djeci koja ne pohađaju vjeronauk", poručio je Jovanović. Prva preporuka koju je Jovanović poslao hrvatskim osnovnim školama upravo je naputak da se za djecu koja ne pohađaju vjeronauk osiguraju alternativne aktivnosti, prostor u kojem će se te aktivnosti odvijati i učitelj koji će ih nadzirati.
Jovanović je školama također naložio da na vjeronauk počnu primjenjivati iste principe kao i na sve ostale izborne predmete. Većina izbornih predmeta su, naime, organizirani tako da se održavaju na početku ili na kraju nastavnog dana. Međutim, vjeronauk se u brojnim školama odvija usred dana, tako da su djeca koja ne pohađaju vjeronauk često ostavljena da bez nadzora lutaju hodnicima ili oko škole.
Novi je ministar istaknuo da je i ranije postojala preporuka da se vjeronauk održava na početku ili na kraju nastavnog dana, iako se mnoge škole tog naputka nisu pridržavale. "Ukoliko niste sposobni organizirati satnicu na ovaj način, molim da se obavezno organiziraju aktivnosti za učenike koji nisu uključeni u nastavu vjeronauka", izjavio je Jovanović.
O uvođenju alternativnog predmeta razmišljale su i bivše vlade. Za mandata Dragana Primorca ministarstvo obrazovanja izradilo je Nacionalni okvirni kurikulum u kojem se predlagalo da se u osnovne škole uvede novi predmet pod nazivom religijska kultura. Crkv je tražila da se kao paralela vjeronauku uvede etički odgoj i religije. Također, Crkva je tada smatrala da u sonovnim školama nema potrebe za uvođenjem alternativnog predmeta.
Alternativa vjeronauku uvodit će se postupno, najavili su iz MZOS-a, od prvog razreda osnovne škole, najkasnije do školske godine 2014./2015. Učenika koji ne pohađaju vjeronauk u hrvatskim osnovnim školama, prema podacima e-Matice, ima oko 15 posto.
Biskupi: Vjeronauk se pokušava diskriminirati
Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić upozorio je, pak, da se reformama u školstvu pokušava onemogućiti predavanje vjeronauka, čime se, kako kaže, taj predmet gura u diskriminirajući položaj, a vjeroučiteljima, zbog smanjene satnice dovodi u pitanje egzistencija.
Podsjetio je i na dopis ministra znanosti, obrazovanja i sporta od 12. travnja 2012. kojim se propisuje izvođenje vjeronaučne nastave samo prvi i zadnji sat. Taj dopis, smatra biskup Hranić, potiče sugestije da je vjeronauk kriv zato što djeca koja ga ne pohađaju imaju neorganizirano vrijeme tijekom trajanja nastave.