Teorija je to koju je skupina od 22 znanstvenika iznijela u zadnjem broju časopisa Nature. Tvrde da je ljudska aktivnost na Zemlji već izazvala trajne promjene u biosferi, što je direktno povezano s masovnim izumiranjem brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
"Ljudi svojim ponašanjem uzrokuju tranziciju koja ima potencijal de preobrazi Zemlju u dosad nepoznato stanje", navodi se u znanstvenom radu skupine autora iz SAD-a, Europe, Kanade i Južne Amerike, čiji sadržaj prenosi Los Angeles Times.
Točka nakon koje nema povratka sve je bliže
Približavamo se točki nakon koje nema povratka, uvjereni su zabrinuti znanstvenici. Broj ljudi na Zemlji prebrzo se povećava, a globalno zagrijavanje dodatno pogoršava situaciju. Nikako ne pomaže ni činjenica da je gotovo 40 posto naseljive površine "rezervirano" za urbani razvoj i agrikulturu.
"Krajnje posljedice onoga što činimo Zemlji mogle bi, u najgorem slučaju, biti nalik udaru asteroida. Ne želim zvučati kao da najavljujem Armageddon. Ali mislim da ne smijemo više ignorirati znakove upozorenja", kaže Anthony Barnosky, profesor biologije na Sveučilištu Berkley.
Do 2050. godine na Zemlji će živjeti najmanje 9,3 milijarde ljudi. Do 2070. godine, kaže Barnosky, globalno zagrijavanje rezultirat će najvišim temperaturama u povijesti čovječanstva.
"Stvorili smo balon koji se mora ili ispuhati ili puknuti"
Zbog emisije ugljičnog dioksida oceani postaju sve toksičniji, dok se izgled kopnenih površina istovremeno drastično mijenja zahvaljujući ljudskoj djelatnosti. Sve to uzrokuje izumiranje biljnih i životinjskih vrsta.
"Stvorili smo balon ljudske populacije ili ekonomije, koji je sasvim neodrživ. Ili će se drastično ispuhati ili će puknuti. Ako pukne, posljedice za ljude, kao i za bioraznolikost planeta, bit će katastrofalne", kaže James Brown, profesor biologije sa Sveučilišta u Novom Meksiku.
Već 50 godina znanstvenici upozoravaju da ljudi uništavaju Zemlju
Teorija da ljudska aktivnost neizbježno vodi prema Zemljinom uništenju nije nova. Znanstvenici su na to prvi put počeli upozoravati još prije pedeset godina.
"To je ono što su vidjeli znanstvenici 60-ih i 70-ih godina. Nismo nikad bili sigurni kada će se to desiti. Ali sada dolazimo do te točke. Nisam nimalo optimističan. Mislim da je bila naša dužnost da se oglasimo, da kažemo što vidimo. Hoćemo li imati utjecaja, to doista ne mogu predvidjeti", kaže Mikael Fortelius, profesor paleontologije na Sveučilištu u Helsinkiju.