Foto: Hina
PREMA posljednjim podacima HNB-a dug opće države, koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti na kraju listopada iznosio je 204,2 milijardi kuna, te je dosegnuo 61,3% procijenjenog BDP-a za 2013 godinu.
U odnosu na prethodni mjesec dug je porastao za 837 milijuna kuna (0,4%), čemu je u potpunosti pridonijela unutarnja komponenta duga opće države dok je vanjska komponenta zabilježila blago smanjenje (-0,3%). Pri tome je ukupni dug središnje države, koji u strukturi duga čini više od 98% ukupnog duga opće države, zabilježio blagi mjesečni rast od 0,3 posto, navode RBA analitičari.
Na kraju listopada, u odnosu na kraj 2012. godine dug opće države snažno je porastao za 20,9 milijardi kuna (+11,4%) čemu su pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug opće države u promatranom je razdoblju porastao za 6 mlrd. kuna na 69,4 milijardi kuna, dok je unutarnji dug porastao za 15 milijardi kuna na 134,9 milijardi.
Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je lokalno izdanje državnih obveznica u srpnju prošle godine (750 mn. eura obveznica uz valutnu komponentu te 2,75 mlrd. kuna čistih kunskih obveznica) dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju 2013. godine, navodi se u analizi RBA.
Ukupna jamstva Republike Hrvatske u listopadu su ostala na gotovo istoj razini iz rujna (56,1 mlrd. kuna). U odnosu na listopad 2012. godine ukupna jamstva viša su za 1,9 mlrd. kuna (+3,5%), pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 300 mn. kuna (-0,9%), dok su domaća porasla za 2,2 mlrd. kuna (+10.9%). U ovoj godini RBA analitičari očekuju nastavak rasta duga središnje države s obzirom na visoke potrebe za financiranjem.
Duplo veći dug od jugoslavenskog
Jugoslavija je, naime, u listopadu 1991. godine bila dužna 16 milijardi dolara. Kada se uzme u obzir inflacija, danas bi to iznosilo 14,6 milijardi eura, odnosno 110 milijardi kuna.
Dug hrvatske države u listopadu 2013. iznosio je 204,2 milijarde kuna. U međuvremenu se dodatno povećao, s obzirom na nova zaduživanja za kojima je Slavko Linić morao posegnuti kako bi država mogla redovno servisirati svoje obaveze.
Raspadom Jugoslavije Hrvatska je preuzela 28,5 posto njezinoga duga, odnosno oko 31 milijardu kuna. Ostatak su kroz godine nagomilale vlade HDZ-a i SDP-a.