Foto: Guliver Image / Getty Images (Ilustracija)
Broj neštediša trenutno je najveći u odnosu na 2009. godinu, kada se u Hrvatskoj počela osjećati velika gospodarska kriza. Tada je bilo pet posto manje građana koji nisu bili u mogućnosti štedjeti, dok se kroz zadnjih tri godine broj građana koji su sposobni štedjeti kretao između 20 i 21 posto.
U situaciji kada bi imali sredstva i mogućnosti za štednju, hrvatski građani bi novce najradije oročili u banci (njih 32 posto), a od ostalih institucionalnih oblika štednje na drugom mjestu se nalaze stambene štedionice/štednja stimulirana od države (21 posto).
Od preostalih načina štednje, aktualno je čuvanje novca kod kuće, kojeg preferira 27 posto građana. Zanimljivo je da sve više građana preferira čuvanje novca kod kuće; u rujnu 2011. za ovakav način štednje odlučilo bi se 18 posto građana, dok je u ožujku 2012. oko 21 posto građana preferiralo štednju čuvanjem novca kod kuće.