PRIJETI li nam nova recesija ili u idućoj godini možemo očekivati rast gospodarstva? Prognoze rasta su revidirane, a ne nazire se kraj problemima eurozone o kojoj itekako ovisimo. Ne cvjeta cvijeće ni na globalnoj razini. Ipak, vladajući su optimistični, no ne i ekonomski stručnjaci. Pad hrvatskog BDP-a mogao bi iznositi i 1,6 posto, kako u svojim izvješćima potvrđuju MMF i HNB.
"Direktnog utjecaja na proračun neće biti, deficite kakve smo imali ćemo isto imati i ostaje ono problematično - nema radnih mjesta, nema investicija", rekao je ministar financija Slavko Linić poručivši kako se moramo boriti da tako ne bude u 2013. Inače, Linić je u Strategiji zapisao sljedeće: "Naša predviđanja su da bi u 2013. mogli imati rast od 1,8 posto, a u 2014. i 2015. od tri do 3,5 posto", očekuje Linić.
Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić smatra da rast ne možemo očekivati ni narednih godina.
"Što znači da u tom dvogodišnjem razdoblju u prosjeku očekujemo nastavak pada. Konkretnije rečeno, od 1,5 posto u 2013. i praktično vrlo simboličnu pozitivnu nulu u 2014. godini", rekao je Stojić.
HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević kaže da je zaposlenost ključni pokazatelj uspješnosti ekonomske politike svake Vlade. Zabrinut je za privatni sektor. "Dakle, jedna od ključnih pomoći, kada govorimo o rješavanju nelikvidnosti, jest ta da srednja i mala poduzeća plaćaju PDV po naplati svojih računa, a ne svakog 30. ili 31. u mjesecu. Drugo, u ovoj situaciji kada zemlje s puno dužom tradicijom tržišne ekonomije izravno potiču svoja poduzeća, odnosno svoje gospodarstvo, jasno je da će država morati preuzeti na sebe puno veći rizik", pojasnio je Milošević.
"Kada EU i eurozona kihnu, Hrvatska dobije upalu pluća"
Ne cvijeta cvijeće ni na globalnoj razini, upozorava glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard.
"Financijski sustav i dalje ne funkcionira učinkovito, poglavito u Europi, ali i u SAD-u i Japanu. Banke su još uvijek slabe, a njihov položaj dodatno pogoršava slabi ekonomski rast", rekao je Blanchard.
Eurozona se i dalje se bori s Grčkom i Španjolskom i nailazi na sve žešći otpor građana, no od cilja, a to je spasiti euro, se ne odustaje. Kako snižene prognoze rasta u eurozoni utječu na nas objašnjava ekonomski stručnjak Guste Santini.
"To je naš glavni vanjskotrgovinski partner, glavni izvor kreditiranja, prema tome, mi smo do te mjere vezani uz Europsku uniju i eurozonu tako da kad oni kihnu, mi uglavnom dobijemo upalu pluća", slikovito se izrazio Santini.
Čarobnog štapića izgleda nema ni za koga, pa tako ni za Hrvatsku.
"Dobrih rješenja nema. Postoje više ili manje loša rješenja. Kad to kažem, to znači odricanje, to znači kontrakciju. Međutim, ja ne vidim da se ništa događa u tom pravcu, niti Vlada bilo što u tom smislu poduzima. Mislim da je prvi korak povećanje neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjih 2.200 na 3.000 kuna i bitno smanjenje porezne presije na dohodak", izjavio je Santini.