Foto: Hina
USLIJED rastuće nezaposlenosti sve veći broj Brazilaca završava u neformalnoj ekonomiji i neformalnim radnim odnosima, javlja Reuters.
> Viktor Gotovac: Pred nama je era atipičnih radnih odnosa
Samozaposleni radnici, koji većinom zarađuju oko 3,000 kuna, danas predstavljaju 19.5 posto populacije u glavnim brazilskim gradovima, riječ je o najvišoj stopi u posljednjih osam godina.
"Šef je rekao da su se stvari usporile, pa nam uručio otkaze," kaže José Lúcio da Silva (55) koji je 30 godina radio kao instalater i sada pokušava pronaći "normalan posao" u kojem bi mu poslodavac plaćao mirovinski staž i socijalno.
"Kao samostalni djelatnik ne možete pronaći posao svaki dan. Možete nešto odraditi ovdje ondje, no ponekad treba pričekati," kaže da Silva kojem do umirovljenja treba još pet godina.
Neformalna ekonomija
Gubitak sigurnih poslova predstavlja udarac već oslabljenoj brazilskoj ekonomiji i predsjednici Dilmi Rousseff čija popularnost opada zajedno s rastom nezaposlenosti i "prekarnih" poslova.
Istraživanja otkrivaju da je tipični "samostalni djelatnik" u Brazilu srednjovječan muškarac s niskom plaćom koji zbrinjava čitavu obitelj.
Više od polovice ljudi u neformalnoj ekonomiji radi na farmama, građevini ili prodaje robu na ulicama bez potrebnih dozvola.
Brazilska vlada "samozaposlene" ljude bez radničkih prava ne ubraja među nezaposlene iako ih tek četvrtina redovito uplaćuje novac za mirovinsko osiguranje.
Analitičari ocjenjuju da visoki porezi i socijalna darežljivost Brazil čine jednom od najskupljih zemalja na svijetu za zapošljavanje radnika na neodređeno vrijeme, no svaki pokušaj "reformi" i smanjenja radničkih prava sputava temperamentan narod uvijek spreman izaći na ulice.