Ilustracija: eif.org
Riječ je o venture capital fondu osnovanom na inicijativu Europske komisije, Europskog investicijskog fonda (EIF) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji su i najveći ulagači u fond. Pored njih, sredstva u ENIF ulažu i zemlje sudionice, koje su ujedno i zemlje u koje će fond ulagati sredstva, a to su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija.
Hrvatska u Fond uložila 2 milijuna eura
Hrvatska je prva zemlja koja je već uložila svoj udio, nešto veći od 2 milijuna eura, istaknuo je Darko Liović, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), kroz koju je Ministarstvo poduzetništva i obrta jedan od dionika fonda.
Uz hrvatsku državu te spomenute europske institucije, sredstva je u fond do sada uplatila i Makedonija te niz privatnih investitora, rečeno je na konferenciji za novinare kojom je obilježen početak rada ENIF-a.
U rujnu ove godine na međunarodnom je javnom natječaju za upravljanje ENIF-om odabrana tvrtka South Central Ventures (SCV), a jedan od partnera u toj tvrtki Domagoj Oreb je istaknuo kako je prvi projekt za financiranje iz ENIF-a već odabran te se zaključenje posla može očekivati krajem ove ili početkom iduće godine, kao i da je još 30-tak tvrtki 'na promatranju'.
U SCV-u očekuju da će evaluaciju godišnje prolaziti 800-tinjak projekata iz regije, a Oreb je istaknuo kako je i sam SCV već 'skenirao' projekte u regiji te da s obzirom na trenutnu sliku očekuje da će oko 30 posto sredstava ENIF-a vjerojatno biti uloženo u Hrvatsku, u kojoj će biti jedno od tri sjedišta SCV-a, uz Beograd i Skopje.
Financiraju se tehnološke tvrtke u osnivanju ili ranoj fazi razvoja
Pojasnio je da će se iz ENIF-a primarno financirati tehnološke tvrtke u osnivanju ili ranoj fazi poslovanja koje iskazuju najveći potencijal rasta, kroz ulaganje u 25 do 49 postotni vlasnički udio. Pojedinačna ulaganja će iznositi u prosjeku od pola do 1,5 milijun eura. No, mogu se kretati od 100 tisuća eura za tzv. seed tvrtke, do najviše 3 milijuna eura, za projekte s iznimnim potencijalom. Time se, kazao je Oreb, na financijskom tržištu regije popunjava rupa, jer je riječ upravo o iznosima do kojih poduzetnici teže dolaze kroz klasične izvore financiranja.
Liović podsjeća da hrvatska Vlada osniva još jedan venture capital fond, u suradnji sa Svjetskom bankom te je istaknuo da ta dva fonda neće biti konkurencija, već će omogućiti dodatnu mogućnost ulaganja malim i srednjim poduzetnicima, posebno početnicima, čak i kroz moguću suradnju.