Eurogrupa: Grčka ima tri dana da provede reforme, inače neće biti dogovora

Foto: FAH

PREDSJEDNIK Europskog vijeća Donald Tusk objavio je u nedjelju da je otkazan summit Europske unije koji se trebao održati navečer o grčkoj krizi. Održan je sastanak skupine od 19 ministara financija eurozone, tzv. Eurogrupe, a još je u tijeku sastanak lidera zemalja eurozone.

Imaju tri dana za reforme

Ministri financija 19 zemalja eurozone završili su sastanak u nedjelju s novim zahtjevima koje će Grčka u sljedeća tri dana trebati prihvatiti kao uvjet za početak pregovora o trećem paketu financijske pomoći.

Austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling izjavio je da je Eurogrupa zatražila novi reformski program, koji treba prihvatiti grčki parlament, njegov finski kolega Alexander Stubb rekao je da su se ministri dogovorili oko dalekosežnih uvjeta koji moraju biti prihvaćeni u grčkom parlamentu do 15. srpnja, to jest u sljedeća tri dana. To se odnosi na privatizaciju, mirovinski sustav, tržište rada i na porez na dodanu vrijednost, dodao je Stubb.

"Bez toga, neće biti pregovora o novom paketu pomoći", rekao je Schelling.

Politico je objavio i kojih sedam mjera Grčka mora usvojiti u naredna tri dana kako bi ostala u eurozoni. Trebaju izraditi nacrt o izmjenama stope PDV-a, proširiti bazu za ubiranje poreza, reformirati mirovinski sustav, usvojiti zakon o građanskim parnicama, zaštititi nezavisnost grčkog statističkog ureda ELSTAT, provesti rezove proračunske potrošnje i implementirati europsku direktivu o bankama, koja propisuje kako će se države odnositi prema ugroženim financijskim institucijama.

Od Grčke se također očekuje da u "zadovoljavajućem vremenskom roku" provede privatizaciju električne mreže, riješi problem nenaplativih kredita, osigura nezavisnost ureda koji se bavi privatizacijom javnih dobara, depolitizira grčku državnu upravu i dopusti povratak Troike u Atenu. Također, Eurogrupa traži od Grčke da se u budućem bailoutu, ukoliko do njega dođe 10 do 25 milijardi eura izdvoji za sanaciju bankovnog sustava.

Traže od Grčke da rasproda imovinu

Na sastanku Eurogrupe zaključeno je da bi Grčka trebala formirati privatizacijski fond težak 50 milijardi eura. U taj fond bi se uvrstila vrijedna imovina grčke države, koja bi se rasprodala kako bi se otplatili dugovi. Fond bi bio stacioniran u Luksemburgu, a njime bi upravljala grčka vlada, ali uz nadzor EU.

Također, ministri financija eurozone zaključili su da bi Grčka, ukoliko se dogovor ne postigne, trebala privremeno napustiti monetarnu zajednicu, te svoje dugove restrukturirati izvan zone eura. Ukoliko se dogovor ipak postigne, članice eurozone od Grčke će tražiti da se s njima konzultira prije donošenja svih relevantnih zakona.

Lideri i dalje sastanče

Predsjednik Euroskupine Jereon Dijsselbloem rekao je da će s rezultatima sastanka Eurogrupe upoznati čelnike eurozone, koji su započeli izvanredni summit o Grčkoj u trenutku kada je završio sastanak Eurogrupe.

Predsjednik Eurogrupe Dijsselbloem je rekao da "još ima otvorenih pitanja" i da je sada čelnicima zemalja eurozone da odluče što dalje. "Prešli smo dug put, a ostala su otvorena još neka važna pitanja i o njima će odlučivati čelnici eurozone", rekao je Dijsselbloem.

Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici rekao je da postignut napredak, da se ostale neke razlike te da je sada na čelnicima zemalja eurozone da pronađu rješenje.

Pitanje povjerenja

Nešto ranije potpredsjednik Europske komisije za euro Valdis Dombrovskis je rekao kako Komisija ocjenjuje da su "izgledi vrlo mali" da se odobri treći plan za financijsko spašavanje Grčke kojoj prijeti izlazak iz eurozone.

"Europski sastanak na vrhu je otkazan, a summit eurozone počet će u 16 sati i trajat će se sve dok se ne zaključe pregovori o Grčkoj", najavio je Tusk na Twitteru.

U nedjelju ujutro ministri financija eurozone nastavljaju sastanak prekinut u subotu nešto prije ponoći nakon devet sati razgovora koji nisu dali rezultata.

Cipras: Dogovor je moguć

Eurogrupa se sastala na posebnom sastanku kako bi razmotrila zahtjev grčke vlade za trećim paketom pomoći. Međutim, oko toga očito nema suglasnosti među članicama, a kao jedna od glavnih zapreka navodi se pitanje povjerenja, jer su grčki partneri iz eurozone potpuno izgubili povjerenje u sadašnju grčku vladu.

Mark Rutte, premijer Nizozemske, kazao je da je izlazak Grčke iz eurozone neizbježan ukoliko im se ne odobri novi bailout sredstvima Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), fonda formiranog upravo kako bi se putem njega financijski stabiliziralo ugrožene članice EU.

Aleksis Cipras, premijer grčke i lider ljevičarske Sirize, međutim, još nije odustao od nade da će dogovor ipak biti postignut.

"Dogovor je moguć ako ga sve zainteresirane strane doista žele", rekao je Cipras koji je po dolasku u Brisel rekao novinarima da želi "ujedinjenu, a ne podijeljenu Europu".

Merkel: Neće biti dogovora po svaku cijenu

No, Angela Merkel, kancelarka Njemačke, ideji novog paketa financijske pomoći Grcima nije sklona.

"Najvažnija je valuta povjerenje, a to je već izgubljeno. Neće biti dogovora po svaku cijenu", izjavila je Merkel dolazeći na krizni summit čelnika eurozone o Grčkoj.

Dodala je da je situacija iznimno teška, da je izgubljeno puno vremena te da ne treba očekivati jednoglasnu preporuku ministara financija eurozone, koji su se također okupili na izvanrednom sastanku.

Hollande i Juncker na Ciprasovoj strani

Jedan od zadnjih Ciprasovih saveznika među europskim liderima je Francois Hollande, predsjednik Francuske, koji se žestoko protivi Grexitu.

"Na kocki nije samo Grčka, već naša koncepcija Europe. Ako Grčka izađe iz eurozone, to će značiti da Europa više ne ide naprijed, nego nazad", kaže Hollande.

Slično razmišlja i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je izjavio da će se boriti do posljednje sekunde za dogovor s Grčkom.

"Borbeno sam raspoložen. Borit ću se do posljednje sekunde za dogovor i nadam se da ćemo ga imati", rekao je Juncker.

Nema jamstava

Dobar dio članica eurozone ističe da nemaju nikakvih jamstava da će Grčka i provesti reforme koje je obećala, a posebno tvrdo stajalište ima Njemačka. Dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u nedjeljnom je izdanju objavio pozivajući se na interni dokument njemačkog ministarstva financija, da Njemačka traži od Grčke da znatno poboljša svoj reformski program ili da na pet godina napusti eurozonu i restrukturira svoj dug.

Druga moguća zapreka mogla bi biti najava finskog parlamenta da će blokirati treći program financijske pomoći Grčkoj.

Euroskupina se sastala na izvanrednom sastanku u subotu kako bi ocijenila prijedlog reformi koje je noću na subotu prihvatio grčki parlament. Grčka je zatražila od kreditora novi program pomoći od oko 53 milijarde eura u sljedeće tri godine, a zauzvrat obećaje reforme koje će donijeti 13 milijardi eura ušteda, kombinacijom povećanja poreza i smanjenjem socijalnih davanja.

Nakon sastanka na vrhu zemalja članica eurozone za nedjelju navečer bio je zakazan izvanredni summit svih 28 zemalja članica koji je trebao biti posvećen Grčkoj.

Grci tražili 53 milijarde eura

Podsjetimo, devet sati trajao je jučer izvanredni sastanak ministra financija 19 zemalja eurozone, a dogovoru još ni traga, piše BBC. Ministri su uzeli stanku kako bi pripremili pisani odgovor na grčke prijedloge reformi te kako bi dogovorili novi paket pomoći Ateni.

Grčka je u svojem prijedlogu tražila 53 milijarde eura u sljedeće tri godine, dok su zauzvrat obećali reforme kojima bi uštedjeli 13 milijuna eura, reforme gotovo identične onima koje su oštro odbacili na referendumu.

Grčka  bi mogla izletjeti iz eurozone na pet godina

Njemačka vlada počela je s pripremama za izbacivanje Grčke iz eurozone, dok EU ima još samo nekoliko sati da spasi valutu. Eurozoni sada prijeti kolaps nakon tek 15 godina postojanja, piše Telegraph.

Mnogi smatraju ovaj vikend zadnjom šansom za spašavanje monetarne unije, stoga europski lideri imaju tek današnji dan da se dogovore. Hoće li uspjeti smisliti neki sporazum ili će odlučiti izbaciti Grčku iz eurozone.

Ukoliko do dogovora ne dođe, njemačka vlada je spremna pregovarati o petogodišnjem Grexitu, koji bi Grčkoj donio humanitarnu pomoć dok ne prođe tu tranziciju.

"Ovi su pregovori vrlo teški"

Višesatne pregovore lider Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem nazvao je "vrlo teškima", a ministri su uglavnom skeptični kad se radi o implementiranju mjera štednje u Grčkoj, koje su predložili ovih dana u Bruxellesu.

Grci imaju vrlo malo vremena da proizvedu radni plan za europske lidere koji se danas sastaju u Bruxellesu.

"Imali smo dubinsku raspravu o grčkim prijedlozima, o problemu kredibiliteta i povjerenja, ali i o trenutnim financijskim problemima. Tome unatoč, nismo još došli do kraja rasprave i zaključka. I dalje su pregovori vrlo teški, no ipak postoji neki napredak", rekao je Dijsselbloem.

Eurogrupa želi čuti više detalja od Grčke, prvenstveno o reformama tržišta rada i trgovine, ali i obećanje da će pogurati određene reforme u grčki parlament u sljedećih nekoliko dana.

Lideri eurozona imaju različite stavove o trećem "bailoutu" Grčkoj

Problem je i što neke zemlje smatraju da je novac koji Grčka traži kao treći paket pomoći prevelik. Razlike u mišljenjima među članicama eurozone postale su dosta velike.

Primjerice, finska vlada prilično je otvoreno izrazila revolt na treći paket pomoći Grčkoj, dok je Italija spremna zatražiti da se isti sporazum donese u nedjelju, radi dobrobiti cijele Europske unije.

U jednoj se stvari svi slažu - ne radi se samo o sudbini Grčke, već i o vjerodostojnosti valute.