Europljani dnevno pošmrču 356 kilograma kokaina, u Zagrebu se popuši "trave" koliko i u Milanu

JEDINSTVENA znanstvena suradnja ukazala je na važne činjenice o potrošnji droga u Europi. Kako su izvijestili iz Instituta Ruđer Bošković (IRB), primjenom inovativnog pristupa koji se zasniva na analizi komunalnih otpadnih voda po prvi put je napravljena izravna usporedba potrošnje droga u 19 europskih gradova.

Norveški institut za istraživanje voda (NIVA) iz Osla i Institut Mario Negri iz Milana bili su inicijatori ovog istraživanja, u kojem je uz Institut Ruđer Bošković sudjelovalo još 13 znanstvenih ustanova iz 11 europskih zemalja.

Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina, ecstasyja, metamfetamina i marihuane u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi te izračun njihovog dnevnog unosa u kanalizacijski sustav tijekom sedam uzastopnih dana. Usuglašena metodologija uzorkovanja, analize i obrade rezultata omogućila je izravnu usporedbu gradova različite veličine kao što su npr. Zagreb, Barcelona i London.

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u uglednom znanstvenom časopisu Science of the Total Environment.

"Travu" najviše puše u Nizozemskoj i Španjolskoj, u Zagrebu situacija kao u Milanu

Stopa potrošnje svih istraživanih droga u Zagrebu relativno je niska u usporedbi s većinom zapadnoeuropskih gradova, posebno u odnosu na Antwerpen, Barcelonu, Amsterdam, Eindhoven i Utrecht.

Ukupna dnevna potrošnja kokaina u Europi procijenjena je na 356 kilograma, što prema procijeni Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet (UNODC) predstavlja 10 do 15 posto ukupne svjetske potrošnje. Stopa potrošnje kokaina znatno je viša u zapadnoj nego u sjevernoj i istočnoj Europi. Potrošnja kokaina u Zagrebu znatno je niža nego u većini gradova uključenih u istraživanje.

Iako je stopa potrošnje amfetamina u Zagrebu višestruko porasla u odnosu na 2009. godinu, još je uvijek izrazito niska u odnosu na gradove koje karakterizira visoka potrošnja te stimulativne droge. Primjerice u Amsterdamu je potrošnja amfetamina 25 puta veća nego u Zagrebu.

Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi sjeverne Europe: Oslo, Helsinki i Turku. Potrošnja metamfetamina u tim gradovima je tridesetak puta viša nego u većini ostalih gradova, uključujući i Zagreb.

Najveća potrošnja marihuane zabilježena je u nizozemskim i španjolskim gradovima, dok je u Zagrebu slična onoj u Milanu.

"Za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika, mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja"

"Konvencionalne metode koje su do sada upotrebljavane kao podloga za donošenje nacionalne politike o prevenciji droga uključuju podatke o zapljenama, broju liječenih ovisnika te nacionalne upitnike o navikama u potrošnji droga. Za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika, mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja", navodi se u priopćenju IRB-a.

"Stoga bi pokretanje redovitog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na nacionalnoj i europskoj razini imalo izuzetnu važnost za pravodobno uočavanje eventualnih promjena u trendovima zloporabe droga u realnom vremenu. Takav pristup stvorio bi i dodatnu osnovu za donošenje planova prevencije te za praćenje učinkovitosti već postojećih preventivnih ili represivnih mjera vezanih uz ovu problematiku", dodaje se.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.