Foto: Guliver Image / Getty Images
Prisilne mjere prema Hrvatskoj Europa poduzima zbog nepoštivanja europskog uhidbenog naloga. Sankcije će uključivati pojačani monitoring i suspenziju sredstava predviđenih za uvođenje šengenske zone. Hrvatska je u svrhu uvođenja Šengena 2014. trebala dobiti 80 milijuna eura.
Krenule konzultacije s državama članicama
Nametanje sankcija Hrvatskoj kolegiju povjerenika EK u petak je predložila Viviane Reding. Potpredsjednica EK dobila je punu podršku europskih povjerenika i predsjednika Komisije Josea Manuela Barrosa, čime je otvoren prostor za uvođenje mjera koje bi trebale osigurati da Hrvatska hitno promjeni "lex Perković".
"Komisija je danas započela konzultacije s državama članicama Europske unije o predloženim mjerama. Države članice imaju deset dana da dostave svoje komentare", priopćeno je iz Europske komisije.
Hrvatska ponudila promjenu zakona od 15. srpnja 2014.
Iz Europske komisije naglašavaju da je uvođenje sankcija pokrenuto tek nakon što se o ovom pitanju s hrvatskim vlastima naširoko raspravljalo tijekom ljeta, te su poslana brojna upozorenja. "Komisija je konstantno tražila brzu i bezuvjetnu ispravku hrvatskog zakona koji onemogućava punu primjenu europskog uhidbenog naloga", priopćeno je iz Komisije.
Naglašavaju da je Hrvatska dužna uskladiti svoje zakonodavstvo s europskom pravnom stečevinom. To je obaveza koju je Hrvatska na sebe preuzela tijekom pristupnih pregovora. Iz Europske komisije ističu da je Hrvatska ponudila da će promijeniti zakon, ali uz uvjet da promjene stupe na snagu tek 15. srpnja 2014. godine.
"Ovako dugačka odgoda nije opravdana. U srpnju 2013. Hrvatskoj je bilo potrebno samo nekoliko dana - tri dana prije ulaska u EU - da promjeni zakon na način da onemogućava punu primjenu europskog uhidbenog naloga. Nova promjena zakona stoga ne bi trebala trajati dulje od toga", poručuju iz Europske komisije.