U TRENUCIMA kada Španjolska pleše po rubu propasti i treba svu zaštitu i osiguranje koje može dobiti, utemeljenje Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) - trajnog europskog bailout fonda - moglo bi doći u pitanje zbog pravnih začkoljica u Njemačkoj, Irskoj i Estoniji, te nepovoljne političke klime u Nizozemskoj.
Sličnu pritužbu je prošlog mjeseca uložio i estonski ombudsman, koji je u pitanje doveo "proceduru glasanja po hitnom postupku", koja velikim zemljama dopušta donošenje odluka čak i ako im se manje zemlje protive. Ovo pitanje je posebno kritično, jer otvara mogućnost da čak i ako Irska i Estonija odluče odgoditi ratifikaciju ESM sporazuma, ovaj 500 milijardi eura težak fond svejedno bi na snagu mogao stupiti 1. lipnja kako je i planirano, jer ove dvije zemlje daju doprinos manji od 10 posto ukupnog kapitala. A tih 10 posto udjela je postavljeno kao prag nakon kojeg bi ESM mogao doći u pitanje.
O sudbini Europe ne bi trebala odlučivati malobrojna politička elita
Međutim, problem postoji i u Njemačkoj, a tamošnje ne značilo bi definitivnu odgodu. Bivša ministrica pravosuđa u vladi Gerharda Schroedera, Herta Daubler-Gmelin, također je uložila žalbu pri njemačkom ustavnom sudu, kazavši kako ESM kao institucija "prelazi crvenu liniju" i potkopava kompetencije nacionalnih parlamenata da odlučuju o proračunima svojih država.
"Uvjerena sam da naš slučaj ima dobre šanse. Ja jesam za više Europe, ali ne za Europu o kojoj odlučuje isključivo malobrojna politička elita", kazala je prošlog petka. Očekuje se kako će izazov europskom sporazumu pružiti i njemački ljevičari te Bavarska stranka, te je evidento da Angela Merkel sve teže kontrolira situaciju, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
Ljeto će biti pakleno
U Nizozemskoj, koja predstavlja 5,7 posto kapitala ESM-a bi razlozi za odgodu ratifikacije mogli biti prvenstveno politički. Naime, manjinska vlada mora za potvrdu ESM-a računati na socijaldemokrate iz opozicije, a oni su prilično rezervirani prema europskom bailout fondu, a pogotovo prema paktu o fiskalnoj disciplini.
Istovremenu je u Bruxellesu panika sve veća, jer su rastući troškovi španjolskog zaduživanja signal da je tržište ponovno počelo gubiti povjerenje prema sposobnostima eurozone da stvari u svojoj kući sama dovede u red. "Ovo ljeto će biti pakleno, a vrućina će početi vrlo rano", slikovito je situaciju za EU Observer opisao jedan neimenovani izvor iz Bruxellesa.
Ako Španjolska pukne, a ESM-a još nema, cijela Europa bi mogla potonuti
Ovog tjedna su prinosi na španjolske obveznice ponovno narasli preko šest posto, po prvi puta nakon intervencije ECB-a koji je europskim bankama razdijelio bilijun eura u superjeftinim kreditima. A situacija za Španjolsku iz dana u dan izgleda sve gore.
"U postojećim okolnostima, kada je o Španjolskoj riječ, bit će krucijalno što prije osnovati ESM", kazao je Carsten Brzeski, glavni ekonomist u ING-u. On smatra kako je potpuni bailout paket za Španjolsku, koji bi pojeo gotovo sva sredstva ESM-a malo vjerojatan, ali je "light bailout", u smislu dokapitalizacije španjolskih banaka, vrlo izgledan te će se dogoditi.
Ukoliko se točka prijeloma za Španjolsku dogodi prije samo utemeljenja ESM-a, mogao bi nastati veliki problem jer naprosto neće postojati metoda financiranja ove zemlje. A španjolski krah za sobom bi mogao povući cijelu eurozonu. Brzeski smatra kako će se, na stranu sve pravne i političke brige, o sudbini ESM-a ipak odlučivati u Karlsruheu, gdje predsjeda njemački ustavni sud.