Foto: Guliver Image / Getty Images
Ta mjera je donesena u okviru Mehanizma za proračunsku disciplinu, koji je uveden još 2003. godine, ali nikada do sada nije korišten. Taj mehanizam je uveden kako bi se spriječili proračunski problemi prije nego što se dogode. Svake godine, Komisija procjenjuje postoje li izgledi za prekoračenje predviđenih proračunskih sredstava i ako procjene pokažu da bi moglo biti potrošeno više od ukupnog iznosa predviđenih izdataka za tu proračunsku godinu, predlaže se prilagodba izravnih plaćanja.
Izravna plaćanja poljoprivrednicima u novim zemljama članicama, kojima još nije isteklo 10-godišnje prijelazno razdoblje, ne diraju se. Stoga poljoprivrednici iz Hrvatske, kao i oni iz Bugarske i Rumunjske, koje su ušle 2007. godine, neće biti pogođeni ovom mjerom.
Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi Hrvatskoj je određena u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva. Naime, u prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima će se postupno povećavati, dok će se dio iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati. U prvoj godini članstva udio EU će biti 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povećavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dosegnuo 100 posto.
Procjenjuje se da će linearno rezanje od četiri posto u izravnim plaćanjima donijeti uštede u europskom proračunu od 1,47 milijardi eura. Dio od toga iznosa, 424 milijuna eura, bit će doznačen u protukrizni fond, novi instrument Zajedničke poljoprivredne politike, a ostatak će biti potrošen na izravna plaćanja poljoprivrednicima u novim zemljama članicama.
Od rezova će također biti pošteđeni svi poljoprivrednici koji primaju manje od dvije tisuća eura godišnje.