Evo kako se Crkva financira diljem Europe

Foto: PEW

SVE veći broj njemačkih vjernika, protestanta i katolika, napušta svoje crkve, otkriva statističko istraživanje The Wall Street Journala.

Kao jedan od razloga za osipanje stada navodi se nevoljkost građana da sudjeluju u povećanju ''crkvenog poreza'' kojeg vlada ubire od registriranih članova kako bi financirala religijske organizacije. Njemačka je prošle godine od poreza prikupila 13.2 milijarde dolara. 

Za razliku od našeg, hiperneoliberalnog modela samofinanciranja crkve, većina Europljana se odlučila za kakvu takvu regulaciju.

U Italiji, građani plaćaju ''osam na tisuću'' porez (0.8%) i iskorištavaju pogodnost da odluče hoće li novac proslijediti jednoj od registriranih religijskih skupina (uključujući Katoličku crkvu, grupe protestanata i zajednice Židova) ili državi.

Na stranicama američkog State Departmenta piše da španjolski zakon ''obveznicima nudi mogućnost da dio poreza na prihode usmjere prema Katoličkoj crkvi, ali ne i ostalim religijskim grupama.''    

Nacionalna crkva u Danskoj novac dobiva putem posebnog poreza i državne potpore. Prema podacima iz 2012. godine, Evangelistička crkva Luterana okuplja 80% Danaca.   

Finska i Švedska također prikupljaju crkvene poreze od članova, a stope variraju između 1 i 2 posto.

Švicarska crkvene poreze regulira na kantonskoj razini; većina od 26 kantona, ili država, prikuplja poreze u nekom obliku. U pojedinim kantonima porez moraju platiti i privatne kompanije.

Na Islandu se porez prikuplja od registriranih članova religijskih grupa, ali i humanističkih, svjetovnih organizacija.

U pojedinim europskim zemljama crkva usluge nudi isključivo članovima koji su podmirili danak. Primjerice, Njemačka katolička crkva odbija pričest neplatišama.