Foreign Policy: Merkel ne želi pomoći Ukrajini i ne zaslužuje naziv Željezne lady

Foto: FAH

AMERIČKI časopis Foreign Policy kritizira u danas objavljenom tekstu njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezina odbijanja vojne potpore NATO-a Ukrajini i opskrbe Kijeva oružjem i ocjenjuje da ona zbog Ukrajine ne zaslužuje naziv europske Željezne lady.

Časopis navodi da je Merkel ponovila tijekom državnog posjeta Mađarskoj u utorak ono što je postalo njezina mantra otkako su se ruski tenkovi i ljudstvo počeli prelijevati preko granice u Ukrajinu prošlog proljeća.

"Uvjerena sam da se taj sukob ne može riješiti na vojni način", rekla je Merkel.

Kad bi se barem s njom složio ruski predsjednik Vladimir Putin, navodi FP.

"Pozicija Merkel sve drugo samo ne čvrsta"

Prema FP-u, Putinova strategija je jasna. On namjerava kazniti Ukrajinu zbog svrgavanja s vlasti proruskog čelnika Viktora Janukoviča i zbog toga što se usudila usvojiti zapadnu političku orijentaciju. Putin to namjerava napraviti tako da je učini propalom državom. Tome služi polutrajno stanje oružanog sukoba niskog intenziteta na istoku Ukrajine.

Časopis ocjenjuje da je pozicija Merkel glede Rusija sve drugo samo ne čvrsta.

Merkel je od samog početka ukrajinske krize opetovano savjetovala NATO-u da ne pruži vojnu potporu Kijevu. "Vojna akcija nije za nas opcija", kazale je ona u ožujku, nekoliko dana prije nego što je Putin formalno anektirao Krim, a to je zatim ponavljala svakom prilikom.

"Ne samo da se Merkel protivila NATO-voj isporuci oružja Ukrajini nego je otišla tako daleko da se usprotivila razmještanju snaga NATO-a dalje na istok na teritoriju novijih članica Saveza... Kako bi opravdala to stajalište ona je formulirala dvojbenu interpretaciju odredbe sporazuma o međusobnim odnosima između Saveza i Rusije potpisanog 1997. u kojoj se navodi da NATO neće razmještati "stalne" snage u novim zemljama članicama...", piše FP.

Pozivi Poljske i baltičkih država na slanje vojnika NATO-a na njihov teritorij ne krše tu odredbu budući da nije nužno da te snage tamo ostanu trajno. Štoviše, taj su sporazum poništile akcije Rusije i samo Rusije, koja je napravila Anschluss (aneksiju).

"70 godina od Svjetskog rata Njemačka se i dalje osjeća krivom prema Moskvi"

Unatoč tome, Merkel i skupina drugih neodlučnih europskih dužnosnika drže se za te zastarjele odredbe i izražavaju stajališta koja pogoduju Kremlju, navodi list.

Kako dalje piše FP, oklijevanje Nijemaca da se suprotstave Rusiji leži u zbrci koju im u glavi stvara ratna povijest njihove zemlje. Sedamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata njemačka politička rasprava o Rusiji i dalje je obilježena osjećajem krivnje prema Moskvi, zaključuje časopis.

Ali ako se time mjeri ono što Nijemci duguju Rusima, onda valja imati na umu i što duguju Ukrajincima, kaže FP. Više Ukrajinaca je poginulo u borbi protiv Wehrmachta u odorama Crvene armije nego američkih, britanskih i francuskih vojnika zajedno, navodi časopis.

"Ako će krivnja za rat biti glavni odredbeni čimbenik u formiranju njemačke vanjske politike 21. stoljeća (a izgleda da hoće) onda Nijemci duguju Ukrajincima najmanje onoliko, ako ne i više koliko god bilo da duguju Rusima: na kraju krajeva njihovi djedovi su ubili dosta od obaju", piše FP.