Foto: ipress.hr
"SANKCIJE bi mogle biti uvedene već u prvim tjednima rujna ako Hrvatska ne preuzme u potpunosti EU-ov zakon o uhidbenom nalogu", piše u opširnom članku Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) opijući najnoviji razvoj događaja oko "lex Perković". Štoviše, popuštanje hrvatskog premijera Zorana Milanovića u prijeporu s EU-om oko uhidbenog naloga tema je više napisa u njemačkim medijima, a naglašava se da je to pozitivan korak, ali da još nije izbjegnuta opasnost sankcija.
Sporni zakon, u Hrvatskoj nazvan "Lex Perković", štiti "ne samo bivšeg časnika tajne službe protiv kojega je u Njemačkoj podignuta optužnica za ubojstvo, primjećuje FAZ.
"Između 1960. i 1989. je jugoslavenska tajna služba Udba u inozemstvu likvidirala 65 hrvatskih emigranata. Uz to je bilo 20 pokušaja ubojstva i četiri otmice. Titove ubojice su osobito aktivne bile sedamdesetih i osamdesetih godina u Njemačkoj, gdje su ubijena 22 hrvatska emigranta. Ni za jedan od tih zločina u Hrvatskoj dosad nije vođen sudski postupak, hrvatsko pravosuđe je odbijalo suradnju s njemačkim vlastima", tvrdi FAZ a prenosi Deutsche Welle.
Minhenski Süddeutsche Zeitung pokušava razjasniti razloge prijepora između Zagreba i Bruxellesa oko izručenja osoba optuženih za teška kažnjiva djela.
"Da Zagreb svoju ruku zaštitnicu drži iznad Perkovića objašnjava se prije svega time da se bivšeg tajnog agenta smatra ekstremno dobro umreženim – i da on raspolaže s puno materijala koji kompromitira hrvatsku političku prominenciju", tvrdi se u članku. U Bruxellesu kažu da pismo ministra Miljenića na dvije stranice nije bilo osobito konkretno, tvrdi isti izvor. Tako je, istina, naširoko objašnjeno da hrvatska vlada i dalje smatra da je u pravu. Ali on je (Miljenić, op.prev.) šutio među ostalim o tomu do kad bi takozvani Lex Perković trebao biti promijenjen.
"I švicarski Neue Zürcher Zeitung u velikom članku svojim čitateljima pojašnjava prijepor između Hrvatske i EU-a oko izručenja osoba osumnjičenih za kaznena djela, navodeći da je hrvatskoj vladi moralo biti jasno da EU 'nikad neće biti spreman prihvatiti jednostranu i naknadnu promjenu pravila igre, oko kojih je prije toga u pristupnim pregovorima postignuta suglasnost bez vidljive razlike u gledištima, pogotovo ne na tako osjetljivom području kao što je to po naravi stvari pravosuđe", prenosi Deutsche Welle.