Grčić odgovara HDZ-ovki Maletić: Kad god se dogodi nešto dobro, evo nje

Foto:Hina

MINISTARSTVO regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) je nazvalo "neutemeljenima" kritike hrvatske eurozastupnice Ivane Maletić da vlada kasni s uspostavom informacijskog sustava za upravljanje fondovima EU-a za razdoblje od 2014.-2020.

Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu, obavijestila je ranije u srijedu medije da Ministarstvo kasni s projektom izgradnje obveznog informacijskog sustava, kao što je to bilo i 2013., u prvih šest mjeseci hrvatskog članstva u Uniji.

"Pripreme (...) idu predviđenim tijekom te su u intenzivnoj fazi", i trenutačno se radi tzv. "samoprocjena sustava", piše MRRFEU u odgovoru odaslanom medijima.

"Uvijek kada se dogodi dobra stvar", kao što je današnja prezentacija Pelješkog mosta koji će se u najvećoj mjeri financirati iz EU fondova, Maletić izlazi s istom "nedovoljno kompetentnom i neutemeljenom pričom o nekom aspektu korištenja EU fondova", dodaje ministarstvo.

Maletić je rekla da je zbog kašnjenja u uspostavi sustava kasnila i isplata predujma iz europskog proračuna od 150 milijuna eura, koji su dobiveni tek u travnju 2014., umjesto do kraja 2013.

Ministarstvo pak piše da za razliku od prethodnog razdoblja 2007.-2013., dobivanje akreditacije sada nije uvjet za isplatu predujma iz europskog proračuna.

"Očigledno je da eurozastupnica Maletić nema spoznaja o tome", piše ministarstvo. Navodi da je "najbolji dokaz tome već izvršena uplata avansa u Nacionalni fond pri Ministarstvu financija RH u iznosu od ukupno 223 mil. eura ili 1,7 milijarde kuna za novo proračunsko razdoblje 2014.-2020., a to nije konačni iznos".

U nastavku ministarstvo odbacuje kritike vezane uz nadogradnju informatičkog sustava za upravljanje europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima za razdoblje 2014-2020.

To je dio "višegodišnjeg procesa" i postojeći se sustav "koristi barem do kraja 2017. godine". Dodaje da je Hrvatska bila u prvoj trećini svih EU članica s usvojenim programskim dokumentima i pokazala je uspješnost rada vladine administracije na tom velikom poslu i podsjeća da je slične kritike o kašnjenju kod usvajanja programskih dokumenata, Partnerskog sporazuma i Operativnih programa oporba upućivala i 2014.

"Važno je istaknuti i da akreditacijski proces teče usporedno s procesom provedbe operativnih programa odnosno financiranja projekata. Drugim riječima, spomenuti i već osigurani iznosi predujmova na razini 1,7 milijardi kuna, prema našoj procjeni dovoljni su za financiranje provedbe projekata do završetka procesa akreditacije sustava", stoji u priopćenju.