Foto: FaH
GRČKI parlament je u noći s petka na subotu velikom većinom glasova podržao novi paket mjera na temelju kojih bi premijer Alexis Cipras trebao nastaviti pregovore s međunarodnim kreditorima o nastavku financijske pomoći.
Povećanje poreza i smanjenje potrošnje
Protiv novog prijedloga, koji predstavlja kombinaciju povećanja poreza i smanjenja potrošnje, izjasnilo se sedam zastupnika vladajuće Syrize, dok ih je osam bilo suzdržano, no potrebna većina nije bila upitna jer su paket mjera podržale proeuropske oporbene stranke.
Podsjetimo, Cipras je zatražio podršku zastupnika za Vladin paket, priznajući da se radi o "teškim" mjerama, ali one će pomoći Grčkoj da postigne dogovor s kreditorima i ostane u eurozoni.
Ustvrdio je kako je novi prijedlog, koji predstavlja kombinaciju povećanja poreza i smanjenja potrošnje, mnogo bolji od onoga koji je većina Grka odbila na referendumu jer je Grčka sada, po prvi put, dobila "održivi prijedlog za restrukturiranje duga".
Nakon dobivene podrške u parlamentu Cipras je objavio da sada ima "snažan mandat za dovršenje pregovora kako bi se postigao ekonomski vjerodostojan i socijalno pravedan sporazum".
Novi prijedlog osnova za pregovore
Uoči glasovanja grčkih parlamentaraca agencije AFP i Reuters objavile su neslužbenu informaciju da su Europska komisija, Europska centralna banka i Međunarodni monetarni fond pozitivno ocijenili novi prijedlog grčke Vlade kao osnovu da Grčka počne pregovore o novom programu pomoći teškom ukupno 74 milijarde eura.
Na temelju preporuka triju institucija mogućnost otvaranja pregovora trebali bi razmotriti ministri financija zemalja eurozone na sastanku u Bruxellesu u subotu, a ako oni to podrže odluku o prihvaćanju grčkog prijedloga mogli bi donijeti vođe zemalja EU-a na izvanrednom summitu u nedjelju.
Uoči sastanka ministara financija eurozone oglasila se i Bijela kuća podržavši prijedlog novih mjera u zamjenu za nastavak financijske pomoći i ostanak Grčke u eurozoni.
Rezanje i privatizacija državne imovine
Grčka je predložila i smanjenje troškova za obranu, precizan vremenski plan privatizacije državne imovine poput pirejske luke i regionalnih zračnih luka, povećanje PDV-a za hotele i restorane i rezanje dodatnih isplata za najsiromašnije umirovljenike.
Ostanak u eurozoni također podržava velika većina Grka, pokazala je anketa objavljena u petak, po kojoj se čak 84 posto ispitanika izjasnilo za euro, dok je samo 12 posto podržalo povratak na drahmu.