HAZU obilježava 70. godišnjicu smrti Nikole Tesle

Foto: Wikipedia

HRVATSKA akademija znanosti i umjetnosti 70. godišnjicu smrti svog počasnog člana Nikole Tesle obilježit će znanstvenim simpozijem, izložbom skulptura te svečanom akademijom.

Znanstveni simpozij, prigodna izložba i svečana akademija održavaju se 17. prosinca, na dan kad je Nikola Tesla 1896., u dobi od 40 godina, izabran za počasnog člana Akademije, čiji je član bio 46 godina, sve do smrti 7. siječnja 1943. u New Yorku.

Na svečanoj akademiji u palači HAZU njen predsjednik akademik Zvonko Kusić govorit će o Nikoli Tesli kao pokretaču razvoja, a Peter Staecker, predsjednik IEEE, govorit će o Teslinom članstvu u toj uglednoj svjetskoj udruzi. Također će se održati i koncert na kojem će nastupiti violinist Anđelko Krpan uz klavirsku pratnju Renate Hill.

'Nikola Tesla, elektrotehničar u Americi', izabran je 17. prosinca 1896. za počasnog člana najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije glasovima 14 od 15 nazočnih akademika, a 1926. postao je i počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu. Najpoznatije Tesline spomenike izradila su dvojica istaknutih hrvatskih kipara članova Akademije - Ivan Meštrović spomenik postavljen u Zagrebu, a Frano Kršinić spomenik koji se nalazi na slapovima Nijagare.

Nikola Tesla bio je jedan od najznačajnijih znanstvenika i inovatora na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Svjetski je slavan po brojnim izumima i patentima u području elektrotehnike i radiotehnike, a posebice po primjeni izmjenične struje i radiokomunikaciji. Svojim je istraživanjima prethodio mnogim važnim otkrićima u fizici (rendgenske zrake, elektron, kozmičke zrake, akceleratori čestica), a predvidio je i brojne tehničke izume dvadesetog stoljeća (televizor, radar, moderne turbine, globalni sustav komunikacija). Međunarodna SI jedinica za magnetsku indukciju nazvana je 1956. njegovim imenom - Tesla, pa je on je jedini znanstvenik 20. stoljeća i jedini Slaven po kojem je neka fizikalna jedinica dobila ime.

Hrvatsku, iz koje je 1884. otišao u SAD, posjetio je 1889. i 1892., kad je u Zagrebu govorio o primjeni električne energije i predložio gradnju elektrane na Korani kako bi Zagreb dobio električnu rasvjetu, a preporučio i uvođenje električnog tramvaja i korištenje električnih motora u industriji. Tom je prilikom izjavio da 'kao rođeni sin ove zemlje smatra svojom dužnošću biti savjetom i činom biti pri ruci upravi grada Zagreba u svakom pogledu'.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.