Foto: Hina
Grafikoni: CRO Demoskop/Promocija plus
REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama - CRO Demoskop, prvo nakon referenduma, pokazuje dva vrlo zanimljiva trenda: pobjeda zagovornika ustavne definicije braka nije pomogla izboru HDZ-a, dok angažman stranaka koalicije u kampanji protiv nije naškodila njihovoj preferenciji niti ocjeni rada Vlade.
> CRO Demoskop, prosinac 2013. (download .ppt)
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu s izborom od 24,3 posto (prema prošlomjesečnih 24,1%). S druge strane, HDZ je ovaj mjesec djelomično izgubio na potpori koja sada iznosi 21,1 posto (21,6% prije mjesec dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 7,7 posto (prema 7,5 posto iz studenog), te HNS koji s 5,1% drži četvrto mjesto (u studenom 4,8%). HSS je peti s izborom od 3,2 posto (prema prošlomjesečnih 2,7%), a slijedi nova stranka Orah s izborom od 2,2%. Sljedeće tri stranke su oko 2 posto (HSP dr. Ante Starčević s 2%, HDSSB 1,9% i HSP 1,8%). Tri su liste s istom potporom od 1,4% (HSLS, Nezavisna lista Ivana Grubišića i Nezavisna lista Milana Bandića). Ostale su stranke zabilježile slabiji izbor (IDS 1,3%, Nacionalni forum 0,9%, Hrast 0,9%, HSU 0,5%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 2,6% posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (20,4%).
U pet dosadašnjih mjesečnih istraživanja u kojima je utvrđivana i preferencija koalicija, aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) bilježi prednost u odnosu na koaliciju desnog centra koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS). U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9% koalicije lijevog centra prema 26,4% koalicije desnog centra), da bi se u naredna tri mjeseca ta prednost lagano topila. U rujnu je ona bila 6,1 postotnih poena, u listopadu 5,7 postotnih poena, a u studenom 3,6 postotnih poena. U posljednjem pak istraživanju s početka ovog mjeseca prednost lijeve koalicije se ponovo povećala na 5,3 postotnih poena (28,9% prema 23,6%). Tako se čini i u rezultatima ovomjesečnih preferencija koalicija da otvorena podrška stranaka desne koalicije nije pomogla povećanju njihova izbora (naprotiv, izbor HDZ-a se smanjio za 1,6 postotnih poena u odnosu na rezultate iz studenog).
Josipović i dalje najpozitivniji političar, Karamarko kraljuje ljestvicom najnepopularnijih
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 37,7% izbora (prošli mjesec 38,1%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 11% (u odnosu na prošlomjesečnih 12%). Sada je Milan Bandić na trećem mjestu s izborom od 4,6% (prošli mjesec 3,7%), dok je predsjednik Laburista Dragutin Lesar četvrti izbor građana s 4,5% (prema 4,7% iz studenog). Premijer Milanović je i ovaj mjesec peti s izborom od 3,3% (u studenom 3,2%), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 1,5% izbora na devetom mjestu. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Mirela Holy (s 3,1% na šestom mjestu), Ruža Tomašić (s 2,9% na sedmom mjestu), Ljubo Jurčić (s 1,9% na osmom mjestu), te Vesna Pusić s 1,5% na desetom mjestu.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara jedanaesti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 32,9 posto izbora (prema 29,4% iz studenog). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 24,9 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 23,2%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,4% prema 13,8% iz studenog). Slavko Linić s izborom od 5,7 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 8,3%). Suđenje bivšem premijeru Sanaderu za aferu Fimi media i dalje ga drži visoko na ljestvici najnegativnijih hrvatskih političara (3,9%). S druge strane, Čačićevi zatvorski dani i često iskazane političke pretenzije, drže visoko na ljestvici i nekadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade i bivšeg čelnika HNS-a (1,7%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Željko Jovanović (1,3%), Nadan Vidošević (1,1%), Vesna Pusić (1,0%) i Ivo Josipović (0,9%).
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 59,6 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 76,7% građana/ki (prema 77,3% iz studenog), dok je negativan za 17,1% (prije mjesec dana 11,2%). Zoran Milanović je pozitivan za 36,7% ispitanika/ca (u studenom 31,2%), a negativan za 56,3% (u studenom 56,8%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 19,6 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je za 16,4% građana/ki (14,7% u studenom), dok je za njih 75% negativan (u studenom 73,6%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 58,6 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 45,4 posto građana/ki, a negativna za 43,3 posto. Gospođa Pusić bilježi netto pozitivan doživljaj od 2 postotna poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 51,9% građana/ki, dok je za njih 24,1% negativan. Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 27,8 postotnih poena. Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za Josipa Leku (netto pozitivan 33 postotnih poena), Slavko Linić (6,7), Branko Hrg (1,6), te Ruža Tomašić (s negativnim netto doživljajem od 6,5 postotnih poena).
Referendum, kriza i Vukovar najvažnije teme
U posljednjem istraživanju referendum i događaji oko referenduma najvažnija su tema proteklih mjesec dana za 48,5 posto hrvatskih građana. Slijedi već dugogodišnja tema - gospodarska kriza - s izborom od svega 11,8%. Još je samo jedan događaj zabilježio nešto češći izbor za događaj mjeseca - podjela kolone sjećanja za žrtve Vukovara s 10,1%. Slijede pet događaja s izborom između 2 i 7 posto: uhićenje Nadana Vidoševića i događaji u HGK (6,9%), prikupljanje potpisa za "referendum o ćirilici" (3,5%), sukobi oko dvojezičnih natpisa (3,1%), rasprava o promjeni Ustava (2,4%), plasman na Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu (2,1%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor rjeđe od 2 posto.
Vlada RH u svom dvadeset i trećem mjesecu mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 34,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 28,9%), dok vladinu politiku ne podržava 52,7 posto građana (prema 55,4% iz studenog) uz 12,9 posto neodlučnih. za svoj je rad Vlada RH dobila istu ocjenu kao i prošli mjesec (2,17). Predsjednik republike je ocijenjen s čvrstom četvorkom (3,62), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,11).
*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.