Foto: HAKOM (Facebook)
ŠTO točno radi Hrvatska agencija za poštu i elektroničke medije (HAKOM), koji su to ljudi i kako je moguće da imaju veće plaće i od ministara i premijera? Fenomenom HAKOM-a bavio se Đuro Lubura stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja na svom blogu, a njegova zapažanja, otkrića i zaključke objavljujemo u cijelosti.
Otpremnine od 3 milijuna kuna
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, nacionalni je regulator za područje telekomunikacija. Dužni su promicati tržišno natjecanje u cilju dobrobiti krajnjih korisnika, potrošača telekomunikacijskih usluga, te učinkovito upravljati povjerenim im radiofrekvencijskim spektrom, ograničenim nacionalnim resursom. Dakle, HAKOM je taj koji treba osigurati uvjete za razvoj telekomunikacijskog tržišta kako bismo imali raznolike, moderne usluge po povoljnoj cijeni. No, što HAKOM doista radi i tko su ti ljudi?
Kao što sam već pisao, prvo su tadašnji predsjednik Vijeća Miljenko Krvišek i tadašnji ravnatelj Dražen Lučić, suprotno zakonu sebi potpisali anekse ugovora o radu koji su im u određenim uvjetima davali pravo na otpremninu od 1.500.000 kn neto ili oko 3.000.000 kn (tri milijuna kuna) bruto, iako im zakon po prestanku obavljanja funkcije daje prava kao i državnim dužnosnicima - šest mjeseci pune plaće i šest mjeseci pola plaće za koje vrijeme ne moraju raditi.
Iako sada tvrde kako sporni aneksi nisu nikada postojali, jasno je kako ih je u svojem sefu brižno čuvao tadašnji predsjednik Vijeća HAKOM-a Miljenko Krvišek, te ih je prema vlastitoj izjavi u zapisniku sa sjednice 28/12 Vijeća HAKOM-a osobno uništio. U prilogu zadnji dio zapisnika koji to i dokazuje.
Hoće namještaj kakav želi, nije ga briga za zakon o javnoj nabavi
Također, sudeći prema mišljenju tadašnje pomoćnice ministra u Ministarstvu gospodarstva, čini se kako je Dražen Lučić malo 'muljao' i s javnom nabavom, zbog čega je i kazneno prijavljen.
Prije nego je nakon mjesta ravnatelja imenovan na poziciju predsjednika Vijeća HAKOM-a, Dražen Lučić za Večernji list izjavio je kako nije on nabavljao sporni namještaj, te kako se ne sjeća da ga je itko upozorio na nepravilnosti. Međutim, Ivana Novak, certificirana stručnjakinja za poslove javne nabave HAKOM-a, u razgovoru za Večernji list tvrdi kako je tadašnjeg ravnatelja Lučića upozoravala na nepravilnosti na što joj je on rekao kako 'hoće namještaj kakav želi te da ga nije briga za Zakon o javnoj nabavi'.
Iako je Lučić tvrdio da sa spornom nabavom nije imao ništa, u nastavku su priloženi interni dokumenti HAKOM-a iz kojih je vidljivo kako je upravo Lučić osobno odobrio sporne nabave.
Najam prostora za 14,8 milijuna eura bez odluke Vlade
Povrh svega, krajnje je neobično (ili možda i nije?!) da je ista ekipa sklopila ugovor o najmu poslovnog prostora u objektu Sky office površine 5.138 m2 na rok od 10 godina, s cijenom od 24 EUR/m2 su ključenim zajedničkim troškovima i PDV-om u što ne ulaze troškovi individualne potrošnje električne energije, vode, grijanja i hlađenja. Nisam stručnjak za nekretnine, ali svatko može pogledati oglase i utvrditi kako su cijene najmova prostora na boljim lokacijama značajno niže, posebice za ovako velike površine i dugi rok najma. Dakle, HAKOM će za 10 godina za najam platiti 2.880 EUR/m2 ili ukupno oko 14,8 milijuna EUR odnosno 111 milijuna kuna. Sve to, budući se HAKOM financira od naknada koje plaćaju operatori, platit ćemo mi - korisnici telekomunikacijskih usluga.
U poslovnoj zgradi 'Sky office' gdje je HAKOM zakupio 5.138 m2 uredskog prostora radi oko 150 zaposlenika, Teško se oteti dojmu kako nije riječ o stvarnoj potrebi za tolikom uredskom površinom pa se čini kako je HAKOM, osim po visokoj cijeni, na 10 godina zakupio i više prostora nego mu je stvarno trebalo.
Iako je HAKOM temeljem njihova Statuta za svaki pravni posao vrijednosti iznad 8 milijuna kuna dužan zatražiti suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a ovdje se (unatoč pokušaju razdvajanja na više ugovora) očigledno radi o pravnom poslu godišnje vrijednosti preko 11 milijuna kuna ili ukupnoj vrijednosti pravnog posla preko 111 milijuna kuna, suglasnost za ugovaranje ovog pravnog posla od Vlade Republike Hrvatske nije zatražena niti dobivena.
Dugoročna šteta na telekomunikacijskom tržištu na korist HT-a i VIP-a
Nakon što je HAKOM ranije dodijelio dva bloka po 20 MHz vrlo vrijednih frekvencija za 4G bežične mreže nove generacije koje su zakupili Hrvatski Telekom i VIPnet dok se najmanji Tele2 nije javio, očekivalo se kako će preostali nedodijeljeni dio frekvencija HAKOM sačuvati za ozbiljnog trećeg igrača, bio to u jednom trenutku Tele2, ili netko sasvim novi.
Takva logika proizlazila bi iz njihove obveze promicanja tržišnog natjecanja u cilju dobrobiti krajnjih korisnika, te obveze učinkovitog upravljanja povjerenim im radiofrekvencijskim spektrom. To je posebno logično imajući u vidu kako su za današnje potrebe već dodijeljene frekvencije HT-u i VIP-u sasvim dovoljne.
Međutim, HAKOM odluči 'zbog odreska ubiti kravu' i raspiše novu javnu dražbu, iako se unaprijed znalo da će se u ovom trenutku javiti samo HT i VIP. Njima je, dakako, stalo da uzmu što više frekvencija kako bi za nekoliko godina mogli nuditi bolje usluge, no još važnije im je dugoročno onemogućiti nastanak ozbiljne konkurencije. HAKOM-u je očito stalo dodvoriti se ministru Liniću i žurno pribaviti nekoliko stotina milijuna kuna u proračun, uz lijepu i prilično bajkovitu priču o tome kako će taj njihov potez još potaknuti i ulaganja.
Tako će HAKOM, nakon što su tri najveća alternativna fiksna operatora (Optima telekom, H1 telekom i Metronet) završili u predstečajnoj nagodbi, ukoliko doista HT-u i VIP-u i dodijeli preostale vrijedne frekvencije iz tzv. 'digitalne dividende', hrvatskim građanima dugoročno oduzeti mogućnost nastanka ili opstanka ozbiljnog tržišnog natjecanja u mobilnim komunikacijama, što će zasigurno dovesti do duopola koji vodi u lošije usluge, manja ulaganja i veće cijene.
U čijem interesu rade ti ljudi?
I na kraju, imajući u vidu sve napisano (a puno toga o mnogim 'čudnim' postupcima HAKOM-a nije napisano), treba se zapitati - doista, u čijem interesu rade ti ljudi?
Ministar Linić za Dnevnik Nove TV najavio je smjenu šefova agencija za koje se utvrdi kako imaju plaće veće od ministarskih. Obvezu da ocijene je li se u pojedinim agencijama neracionalno raspolagalo s proračunskim sredstvima imat će resorni ministri. 'To će biti obveza ministara i on će tada odnositi odluku o razrješenju takvih ljudi', rekao je Linić.
Nova TV dobila je izjavu Domagoja Jurjevića, zamjenika predsjednika Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Jurjević je tako za Dnevnik Nove TV izjavio kako su njihove plaće određene Odlukom Vlade, te kako su koeficijenti pa samim time i sve plaće u HAKOM-u ispod ministarskih.
Što kaže imovinska kartica?
Istina je kako su plaće predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća HAKOM-a određene Odlukom Vlade, pa je koeficijent za izračun plaće predsjednika Vijeća 6,00, zamjenika predsjednika Vijeća 5,80, a člana Vijeća HAKOM-a 5,50. Istina je i kako su ti koeficijenti manji od koeficijenata za izračun plaća ministara kojima je Zakonom propisan koeficijent 6,42, dok je predsjedniku Vlade određen koeficijent 7,86.
Međutim, uvidom u javno dostupne podatke o imovinskim karticama koje su dužnosnici obvezni podnijeti, jednostavno je utvrditi kako je Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u imovinskoj kartici prijavio bruto plaću od 40.700 kuna, 850 kuna veću od bruto plaće koju dobiva predsjednik Vlade i gotovo 9.500 kuna veću od bruto plaće ministra Siniše Hajdaš Dončića u čijem resoru je HAKOM.
Budući je Odlukom Vlade, Zakonom i Statutom HAKOM-a jasno određeno kako se izračunava plaća predsjednika i članova Vijeća HAKOM-a, potpuno je nejasno kojom računicom je Dražen Lučić sebi uspio priskrbiti plaću veću od premijerove. Naime, propisi nalažu da im se plaća obračunava kao umnožak koeficijenta (u Lučićevu slučaju 6,00), osnovice za izračun plaće dužnosnika (4.491,236 kn bruto), te dodatka od 0,5% po godini radnog staža. Prema izračunu, ispada da Lučić ima nešto malo više od 100 godina radnog staža?!
Plaću Domagoja Jurjevića, Lučićeva zamjenika koji javno tvrdi kako u HAKOM-u plaće nisu veće od ministarskih iako podaci pokazuju suprotno, nije bilo moguće provjeriti budući njegove imovinske kartice nema javno objavljene. Valja napomenuti kako su, temeljem Mišljenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Jurjević i ostali članovi Vijeća HAKOM-a obavezni podnijeti svoje imovinske kartice.
Argumenti zašto im plaća mora biti velika
Osim Lučića, Nikola Popović je jedini član Vijeća HAKOM-a čija imovinska kartica je javno objavljena. Iz nje proizlazi kako mu je unatoč propisanom koeficijentu od 5,50 bruto plaća 33.000 kuna, gotovo 1.800 kuna više od bruto plaće ministra Hajdaš Dončića čiji koeficijent za izračun plaće je 6,42.
Iako postoje brojni argumenti zašto plaće članova Vijeća HAKOM-a trebaju biti velike, treba biti iskren pa naglasiti kako je Vlada prilikom određivanja njihovih koeficijenata bila prilično 'široke ruke' u usporedbi s drugim plaćama u javnoj službi. Tako član Vijeća HAKOM-a ima koeficijent od 5,50 poput najviših dužnosnika, primjerice ravnatelja Porezne ili Carinske uprave i veći od pomoćnika ministara kojima je koeficijent za izračun plaće 5,27. Zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a s koeficijentom 5,80 bolje je plaćen od zamjenika ministara kojima je propisan koeficijent od 5,70, a rad predsjednika Vijeća HAKOM-a s koeficijentom 6,00 daleko je bolje vrjednovan od rada gotovo svih dužnosnika osim predsjednika države, predsjednika i potpredsjednika Vlade, te ministara. Utoliko je potpuno nerazumljivo zašto i kako su članovi Vijeća HAKOM-a, čije imovinske kartice su javno objavljene, sebi uspjeli priskrbiti plaće veće od plaća premijera i ministara, te značajno veće od propisanih.
Možda je dobar trenutak i za podsjetiti na detalj koji jasno ukazuje na Lučićevo poimanje javne službe. Naime, kako sam već ranije upozoravao, Dražen Lučić dok je bio na funkciji ravnatelja HAKOM-a i Miljenko Krvišek, tadašnji predsjednik Vijeća HAKOM-a, potpisali su anekse svojih ugovora o radu koji su im u određenim okolnostima trebali osigurati po 3.000.000 kn (tri milijuna kuna) bruto otpremnine iako im Zakon o elektroničkim komunikacijama, kao i državnim dužnosnicima, daje pravo na šest mjeseci pune plaće i šest mjeseci pola plaće za koje vrijeme ne moraju raditi. Aneksi su skrivani, brižno čuvani u sefu tadašnjeg predsjednika Vijeća Miljenka Krvišeka, a prema vlastitoj izjavi on osobno ih je i uništio.
Racionalno raspolagali novcem?
Također, zgodno je podsjetiti kako je HAKOM suprotno svojem Statutu bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske ugovorio pravni posao zakupa uredskog poslovnog prostora na 10 godina po jediničnoj cijeni od 24 EUR/m2 s PDV-om i ukupne vrijednosti posla oko 14,8 milijuna EUR, pa tako po svakom djelatniku s radnim mjestom u Sky office uredima HAKOM za zakup uredskog prostora mjesečno plaća 800 EUR (ukupno za uredske prostore 123.312 EUR mjesečno), bez troškova električne energije, vode, grijanja i hlađenja koji se plaćaju po potrošnji.
Sada je na Vladi i resornom ministru da prosude jesu li čelnici HAKOM-a racionalno raspolagali povjerenim im sredstvima, a na nadležnom Državnom odvjetništvu da provjeri je li prekršen zakon.